Dakle, te ljude ništa ne ometa. Iza njih su već dva toplotna udara, a i jučer kada smo posjetili dva arheološka nalazišta, sonde iz brončanog doba nadomak Rovinja, i pod šator-tendom bilo je vruće kao u paklu. Uz to, i sam put do nalazišta prava je pokora. Odozgo sunce peče po tjemenu, sa strane šikara koja para odjeću. Tek sreća u nesreći je ta da nismo nabasali na zmije i da su, kako doznajemo od arheologa Zavičajnog muzeja Rovinja koji su na terenu zajedno s kolegama iz Arheološkog muzeja u Puli i Instituta za mediteransku kulturu iz Južne Koreje, rovinjski komunalci oslobodili od šikare i trave puteljak koji vodi k nalazištu Monvi i Monbrodo.
Monvi nije samo zabava
Već ujutro put nas je vodio k brdu Monvi. Za sve koji su poput mene mislili da će dan započeti zabavno - jer Monvi je bio i ostao sinonim zabavnog centra - grdno se prevario. Valjalo je, naime, uzbrdo prijeći kojih tristotinjak metara i doći do tornja vodospreme, a potom se opet nizbrdo skotrljati u šumu - do tendom natkrivene rupe. Naravno, nije riječ o rupi već o arheološkoj sondi na gradini naselja Monvi koje je, kako nam reče arheolog Damir Matošević, u stručnim krugovima znan lokalitet već pedesetak godina. Međutim, početkom srpnja počelo je prvo istraživanje.
- Sonda promjera dva puta dva, koja se nalazi na sjevernom dijelu gradine i uz zid za čiji donji dio smatramo da je iz brončanog doba, dok su gornji dijelovi kasnije građeni, na svjetlost je dana iznjedrila keramiku, ponajviše ručki i oboda posuđa, kao i fragmenata životinjskih kostiju, objašnjava arheologinja Maja Čuka iz Arheološkog muzeja u Puli, koja s kolegom iz Južne Koreje prof. Sebastianom Müllerom i nekolicinom mlađih arheologa radi na sondi. Naime, želja je njemačkog prof. Müllera, koji je s istom ekipom još lani započeo istraživanja na Monbrodu, istražiti više gradina kako bi se mogla rekonstruirati njihova povezanost, veze među njima, starost i način života. Upravo, za brdo Monvi, dokazi upućuju da je riječ o srednjem brončanom dobu iz 1.600 godina prije Krista.
Sljedeće nalazište na kojem radi ista ekipa je Monbrodo. A da bi se do njega došlo, valjalo je do Ornitološkog rezervata Palud pa opet pješke i poprilično neudobno i uzbrdo. A tamo gore i na privatnom terenu koji je arheolozima za posao ustupio Claudio Malusa', otvoren je projekt pod nazivom "Bronze Age Settlemant Hierarchies in Istra, Croatia", iza kojeg stoji Institute for Mediterranean Studies Busan University of Foreign, kojeg financira National Research Foundation of Korea, te partneri i sufinancijeri Arheološki muzej Istre iz Pule i Zavičajni muzej grada Rovinja.
Atraktivne rimske kopče
- S velikom sigurnošću možemo reći da je riječ o gradini na kojoj se, temeljem pronađenih arheoloških nalaza, odnosno slojeva zemlje, živjelo i duže nego li na susjednoj gradini ili mnogo poznatijoj Monkodonji udaljenoj koja tri kilometra. Smatramo da je Monbrodo upravo jedan od satelita Monkodonje, koja je bila centralna. Monbrodo je gradina za koju vjerujemo da je iz 4.-5. stoljeća prije Krista i posebno zanimljiva zbog svog položaja i blizine mora, kaže Maja Čuka iz Arheološkog muzeja, dodavši da su lani tijekom istraživanja pronađeni ostaci arhitekture bedema iz dvije faze - željeznog i brončanog doba. I ovogodišnja istraživanja koja će se okončati ovog tjedna dala su bogat ulov. Publici su možda vizualno najatraktivnije rimske kopče, fibule, koje nam iz uredno dokumentiranih vrećica posložene na dlanu pokazuje njemačka arheologinja Anja Hellmuth Krabmerger, predstavljajući i keramiku iz brončanog doba.
Početkom listopada "napadaju" - Monkašteljer
Po mišljenju Damira Matoševića, a to praksa i pokazuje, Rovinj i njegova okolica prepuni su prekrivenih i zemljom zatrpanih arheoloških nalaza i priča. Jer, gdje god da zabiješ pijukom, velike su šanse da nabasaš na prapovijest. A povijest to smo mi.
- Iz istog razloga, a u svjetlu činjenice da se lokaliteti svakog dana i sve većom brzinom devastiraju, smatramo da je važno brzo djelovati i rekonstruirati povijest, kaže Matošević, otkivajući nam da uigrana rovinjsko-pulska ekipa arheologa već početkom listopada "napada" novi lokalitet. Prvi put kreću istraživanja Monkašteljera. (Napisala i snimila Nina ORLOVIĆ RADIĆ)