Oko 400 osoba privedeno je u noci sa srijede na cetvrtak u Montrealu nakon prosvjeda koji su vlasti proglasile protuzakonitim, prethodno ih tolerirajuci tri sata.
Nekoliko tisuca prosvjednika okupilo se na glavnome trgu u središtu grada, unatoc tome što ih je policija prethodno upozorila da je okupljanje ilegalno jer nisu unaprijed o njemu obavijestili nadležne vlasti.
Policija je obrazložila da su privodenja obavljena u skladu s novim zakonom o javnom okupljanju, a prošli ih je tjedan usvojila gradska uprava Montreala, te da nisu u skladu s kvibeškim zakonom.
U utorak su deseci tisuca stanovnika Montreala u kanadskoj pokrajini Quebec maršem obilježili 100. dan studentskog prosvjeda protiv povecanja školarina koji je prerastao u širi pokret protiv vlade i kapitalistickog sustava.
Da bi sprijecila nasilje tijekom prosvjeda, vlada Quebeca, uglavnom frankofone kanadske pokrajine, predložila je oštriji zakon o javnom okupljanju i stroge kazne za njegovo kršenje. Studentski prosvjednici žale što vlada bira represiju umjesto dijaloga, prenijeli su mediji.
Zakonu palice, koji prosvjednike obvezuje da najmanje osam sati ranije predaju policiji itinerer marša, pod prijetnjom oštrih sankcija, protivi se 73 posto stanovnika Quebeca i smatraju da on nece donijeti socijalni mir, prenosi agencija AFP.
Tijekom vikenda policija je uhitila stotine ljudi s kojima se sukobila u Montrealu, što su osudili mediji i strucnjaci, a snimke represije obišle su svijet.
Vlada premijera Jeana Charesta potaknula je bunt mladih kada je prije tri mjeseca najavila 75-postotno povecanje školarina koje su u tom dijelu Sjeverne Amerike medu najnižima. Studenti tvrde da je to mjera štednje po uzoru na one u Europi i da ce mlade na pocetku karijere gurnuti u dužnicko ropstvo.
"Sklopimo posao: vi placajte za moje obrazovanje, a ja cu za vašu mirovinu", porucivali su natpisi.
Prosvjedi su evoluirali te su studenti izradili popis od 71 tocke protiv vlade, od optužbi za korupciju, lošeg upravljanja do uništavanja okoliša.
- Za studente to više nije pitanje povecanja školarina, to je prosvjed protiv kapitalistickog sustava i teško je pogoditi kako bi se dvije strane mogle dogovoriti, rekao je analiticar Chistian Bourque za Reuters.
Prosvjedi su izbili u nepovoljnom trenutku za Charesta, usred optužbi o vezama izmedu politickih stranaka i mafije, a u utorak je otvorena službena istraga o korupciji. Do kraja godine ocekuju se izbori na kojima bi mogla pobijediti separatisticka Stranka Quebeca, koja podržava studente i zagovara neovisnost te pokrajine od osam milijuna stanovnika.