Pulski procelnik Giordano Škuflic rekao nam je da je dosad u Grad stiglo 55 zahtjeva za legalizaciju bespravnih gradevina te da uvijek spominjano ilegalno naselje Monte Turco u ovoj prici nece dobro proci.
Po njegovim rijecima, objekti u tom naselju najvecim dijelom nece moci dobiti dozvole, zbog clanka 5. Zakona o postupanju s nezakonito izgradenim zgradama, u kojem piše da zgrade u zoni P2, što je šifra za vrijedno obradivo tlo, ne mogu biti legalizirane. Zona P2 prostire se vecim dijelom Monte Turca.
Medutim, obilaskom podrucja u cetvrtak zamijetili smo da situacija za žitelje ipak nije dramaticna.
- Ovdje sam od 1996. godine. Prvi sam tu izgradio kucu, ali je prije mene uselio Marijan Kokorovic. Mi se, dakle, 16 godina borimo za legalizaciju. Želim reci da je onomad cijelo ovo podrucje bilo vec parcelirano i da su nam vec tada govorili u Gradu Puli da ce 1998. godine biti dovršena urbanizacija.
Mi nismo ovdje došli na divlje, vec uz dogovor da imamo uredno vlasništvo. Tada smo predali i zajednicki zahtjev, nas 76 stanovnika koji smo ovdje imali placeve, a neki i betonirane temelje. Istina je da se radilo o Hrvatima iz srednje Bosne te Bosanske i Slavonske Posavine, rekao nam je Jozo Tipuric, predstavnik stanara Monte Turca.
Naglasio je da je intenzivnija gradnja uslijedila od 1998. do 2004. godine jer su dotad ljudi uglavnom bili podstanari i obicno bi, kada bi se vjencali, a pogotovo kada su pocela stizati i djeca, odlucili uciniti bilo što da se na svojim parcelama osamostale i skuce.
Govoreci o sadašnjem postupku legalizacije objekata, Tipuric kaže da oni jesu, po zakonu, na podrucju P2, ali da taj zakon nije napravljen za obicne ljude jer se, primjerice, može graditi u šumi i usred oranice, a da ovo podrucje i nije vrijedno poljoprivredno tlo.
- Ovdje se ne može kopati dublje od 12 centimetara jer odmah dolazi stijena. Nije ovo nikakvo vrijedno tlo! No, dobro, sada cekamo najavljene izmjene zakona po kojima bi se i na P2 mogle legalizirati gradevine. S jedne strane od tih izmjena ocekujemo puno, a s druge strane ih se pribojavamo, da ne bi našli opet neke druge gradevinske standarde.
Primjerice, da nam ne legaliziraju samo prizemlja. Neki kažu da ce i potkrovlja, ali pitanje je što ce tretirati kao potkrovlje. Hoce li to biti visina od 120 centimetara jer je kod mene 180, a kod susjeda 140 centimetara. Hoce li legalizirati prizemlje plus kat?! Recimo, kuca u susjedstvu se s obzirom na status zemljišta može legalizirati, ali ne može s obzirom na visinu, kaže Tipuric. (Sandra ZRINIC TERLEVIC, snimio Milivoj MIJOŠEK)
Nepoznato porijeklo naziva Monte Turco
Odakle dolazi naziv Monte Turco? U pulskom Stradariju, kao niti u drugim knjigama o povijesti Pule taj podatak nismo mogli pronaci. Upitali smo za pojašnjenje jednog od najboljih poznavatelja pulske toponomastike i urbanistike, dr. Attilija Krizmanica, koji nam je rekao da se tim nazivom do sada nije bavio te da ne bi spekulirao o tome odakle on potjece jer znanost o nazivlju ne dopušta površnost i nedorecenosti, vec iziskuje nerijetko i dugotrajna istraživanja te kompariranja raznih izvora.
Krizmanic je rekao da povjesnicar Camillo De Franceschi (Porec, 1868. – Venecija, 1953.) spominje Monte Turco kao toponim koji se javlja vec 1564., te zatim i 1735. Bernardo Schiavuzzi (Piran, 1849. - Pula, 1929.) takoder spominje taj toponim, no niti De Franceschi niti Schiavuzzi ne navode odakle on potjece i zbog cega se taj kraj tako zove.
Na naš upit dr. Krizmanicu radi li se tu o nekoj povezanosti s Turcima, kazao je da je to možda prebanalno objašnjenje.
U svakom slucaju, svi povjesnicari pisali su Monte Turco s c, a ne s k pa je bar jedna nedoumica riješena. (V. B.)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD PETKA.