Udruga GONG upozorila je ovih dana na neobicno ponašanje odlazece hrvatske Vlade - koja i u svom "tehnickom mandatu" održava tajne sjednice, ciji dnevni red nije poznat javnosti - te je na taj problem tužbom skrenula pozornost Ustavnom sudu.
Pravna savjetnica GONG-a Vanja Škoric, u razgovoru za Glas Istre, istice da Vlada ponaša netransparentno, a u cemu joj "pomaže" i Upravni sud.
Ponovno ste upozorili da Vlada održava tajne sjednice, o kojima javnost ništa ne bi smjela znati. Zašto se to dogada?
- Vlada nastavlja svoju praksu održavanja tajnih sjednica te ne odgovara cak niti na pitanje o njihovom dnevnom redu. Kažu da su tajne sjednice Vlade održane po tajnom dnevnom redu. Ali od prošle godine imamo novi Zakon o pravu na pristup informacijama, kao i novu odredbu u Ustavu, koja jamci pravo na pristup informacijama kao ustavno pravo, a mi smo ponovno pokrenuli postupak dobivanja tih tajnih informacija od Vlade.
Vlada vas je odbila?
- Dobili smo odbijenicu od Vlade, kao i od Upravnog suda. Sada smo podnijeli tužbu Ustavnom sudu. Objašnjenje Upravnog suda, koji odbija naš zahtjev, nevjerojatno je - obrazložili su da smo trebali naglasiti koje tocke dnevnog reda tražimo s Vladinih sjednica - iako su te sjednice i njihovi dnevni redovi tajni. To je apsurd, pa smo se sada žalili Ustavnom sudu i vidjet cemo što ce on odluciti.
Koja je pravna utemeljenost Vladinih tajnih sjednica?
- Vlada kaže da su dnevni redovi njihovih sjednica oznaceni kao povjerljivi te se pozivaju na Zakon o tajnosti podataka. Ali mi tvrdimo da neko neovisno tijelo - recimo GONG - može napraviti test javnog interesa, koji predvidaju i zakon i Ustav.
Tu postoje dva suprotstavljena prava - jedno je pravo na zaštitu podataka, na koje se poziva Vlada, dok je drugo pravo gradana na pristup informacijama. Potrebno je napraviti test javnog interesa - da vidimo jesu li ti dnevni redovi doista toliko tajni da gradani za njih ne smiju znati. Ponavljam, mi ne tražimo sadržaj rasprave, ni donesene odluke. Mi samo želimo znati što je bilo na dnevnome redu.
Zašto vas to uopce zanima?
- Zato što nam je poznato da je Vlada na tajnim sjednicama dodjeljivala novac iz proracunske pricuve raznim udrugama, kulturnim društvima, vjerskim zajednicama, organizacijama u BiH. Moguce je da se na tim sjednicama i donesu neka imenovanja i kadrovske promjene. Odluke se pokažu kasnije, kad zagrebete u izvješce o izvršenju sredstava iz proracuna pa se pokaže kamo je otišao novac. Isto tako primijetite i neka imenovanja koja su donesena na tajnim sjednicama Vlade.
Spomenuli ste, na GONG-ovim internetskim stranicama, i tajnu 149. sjednicu Vlade koja "ne postoji" za javnost?
- Da, radi se o tajnoj sjednici koja je održana telefonski i imala je povjerljivi dnevni red. Treba znati da telefonske sjednice nisu predvidene poslovnikom Vlade i da ih uopce ne bi trebalo biti. Možda bi se mogle organizirati internet-konferencije jer postoje zapisi o tome, ali telefonske sjednice nisu predvidene propisima.
Napokon, s njih nema ni zapisnika, sumnjam da premijerka snima svoje razgovore mobitelom pa ih onda pretipkava za dokumentaciju.
Što smo naucili od ove tajnovite Vlade na odlasku?
- Od Vlade smo naucili kako se izbjegava javnost, a od Upravnog suda kako se izbjegava provesti test javnog interesa koji je zajamcen Ustavom. Nadam se da ga Ustavni sud nece zaobici na neki inovativni nacin. Mi cekamo da nove zakonske odredbe zažive u praksi i to je razlog za pokretanje istraživanje prava na pristup informacijama. Tko zna, možda postoje dobri razlozi za toliku tajnovitost.
Može li Vlada u tehnickom mandatu, u kakvom je sada kabinet premijerke Kosor, održavati i tajne sjednice na kojima se donose važnije odluke?
- Ne bi trebala, ali mi ne znamo što Vlada radi. Na internetskim stranicama Vlade ne objavljuju se dnevni redovi tajnih sjednica i tek cemo kasnije vidjeti je li ih bilo i kakve su odluke donesene, ako ce to biti vidljivo iz dokumenata o izvršenju proracuna.