Pocinje javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš offshore terminala za ponovno uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina u Tršcanskom zaljevu, u srcu sjevernojadranskog ekosustava. No, treba reci da je taj terminal, koji bi trebao niknuti na dva kilometra od hrvatske obale, treci po redu u složenom nizu. Naime, prvi, iste velicine, vec radi na sjevernom Jadranu, ispred ušca rijeke Pad, i to od rujna 2009. godine. Drugi ce se izgraditi na lokaciji Baia di Zaule, u uskom zaljevu izmedu Trsta i Muggie, tik uz bivšu talijansko-slovensku granicu. Treci, takoder iste velicine, onaj je o kojemu ce ovih dana biti rijec na javnoj raspravi u Istri.
Svi bismo trebali promisliti o ovim terminalima koji ce godišnje proizvoditi, odnosno preraditi, 24 milijarde kubicnih metara prirodnog plina koji ce stizati brodovima iz Afrike i s Arapskog poluotoka. Treba razmisliti o morskom prometu i o sigurnosti u skucenom prostoru izmedu triju sjevernojadranskih država (Italija, Slovenija i Hrvatska). Stvar, medutim, nije gotova jer i u Sloveniji postoji ideja o terminalu kod Kopra. Kod njih je situacija još nedorecena, no u tom slucaju imali bismo cak cetiri plinska terminala izmedu ušca rijeke Pad i Tršcanskog zaljeva.
Prijašnji gradonacelnik Trsta iz koalicije desnog centra Roberto Dipiazza bio je za izgradnju plinskog terminala na lokaciji Zaule, dok se današnji gradonacelnik Roberto Cosolini iz koalicije lijevog centra protivi izgradnji tog terminala, što je izjavio prilikom nedavnog službenog posjeta Ljubljani.
- O izgradnji offshore terminala na moru usred zaljeva mora se postici konsenzus izmedu Italije i Slovenije, naglasio je Cosolini, i vjerojatno ce isto ponoviti, ako jednom stigne u Istru, i za Hrvatsku. Mijenjaju se stranke na vlasti i mijenjaju se koncepti, a govorimo o pogonima koji ce bitno odrediti nacin života na sjevernom Jadranu u iducih 30 do 40 godina. Politika tu nije pouzdana i na nju treba paziti!
Da bismo bolje i lakše razmislili o nacinu rada buducih dvaju plinskih terminala kod Trsta, možemo se trenutno koristiti iskustvom. Offshore terminal kod ušca rijeke Pad vec je, naime, pokazao kako utjece na okoliš. Tri godine od pocetka rada u rujnu 2009. polucio je prve teške ekološke probleme.
Nakon više od godinu dana istrage, koja je pokrenuta uslijed prijava gradana i raznih udruga regije Veneto, istražni sudac u Rovigu službeno je pokrenuo krivicni postupak protiv dvojice celnika tvrtke Adriatic LNG, koja upravlja terminalom na moru. Istraga je utvrdila da je rad terminala ozbiljno poremetio morski ekosustav zbog usisavanja ogromnih kolicina morske vode koja se koristi u postupku dovodenja dopremljenog plina specijalnim brodovima iz tekuceg u plinovito stanje.
Kako bi se zaštitio sustav terminala, morska voda koja ulazi u cijevi obradena je velikim kolicinama klora koji je uništio fitoplankton i poremetio sastav klorofila. Oko terminala se pojavila prostrana masa kompaktne i visoke žuckaste pijene koja se širila prema pucini i talijanskoj obali.
Ono što posebno iritira jest da je vec 2009. talijanski državni institut za zaštitu okoliša i znanstveno istraživanje ISPRA sve vec predvidio i tocno najavio opasnost koja prijeti i koja je sad postala zbilja. Što ce se dogoditi s istarskim turizmom jednog dana kada se pjena iz Tršcanskog zaljeva prilijepi za istarske plaže? Može se dogoditi i ne mora. U svakom slucaju, jucer se to vec dogodilo! (Piše Elio VELAN)
OVO JE DIO TEKSTA KOJI U CIJELOSTI MOŽETE PROCITATI U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.