Rok za predaju zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata istekao je. Po zadnjim informacijama, dosad je u cijeloj Hrvatskoj zaprimljeno više od 300.000 zahtjeva, što je impozantna brojka. Treba reći da se jednim zahtjevom moglo legalizirati više nekretnina, što znači da nije riječ o 300 tisuća bespravnih objekata, već je ta brojka vjerojatno puno veća.
Kazna koju će nelegalni graditelji morati platiti državi zbog bespravne gradnje tek je manji dio cijene ozakonjenja: najveći dio odnosi se na komunalni doprinos, prihod lokalne samouprave, čija visina ovisi o odluci pojedinog grada ili općine. Iako smanjenje komunalnog doprinosa nije pravedno u odnosu na legalne graditelje, činjenica je da su to mnogi gradovi i općine učinili, ne bi li svojim građanima odnosno biračima opterećenima krizom pomogli u legalizaciji nekretnina.
Od petnaestak istarskih gradova i općina kojima smo poslali upite o tome odgovorili su nam iz njih devet. Među njima najviša je naknada u Umagu i Puli (138,29 kuna), u Vodnjanu i Medulinu je 29 lipa jeftinija, no i u nekima od tih jedinica lokalne samouprave ima i jeftinijih, manje atraktivnih zona odnosno građevina za koje se obračunava puno niža naknada.
U Umagu neće mijenjati visinu komunalnog doprinosa, ali postoji mogućnost odgode plaćanja komunalnog doprinosa za godinu dana od dana izvršnosti rješenja, kažu u gradskom odjelu za komunalni sustav. Jedinična vrijednost za obračun komunalnog doprinosa iznosi 138,29 kuna.
Grad Pula će o eventualnoj promjeni visine komunalnog doprinosa raspravljati na jednoj od idućih sjednica. Doprinos se u Puli utvrđuje prema pripadnosti građevne parcele ili građevine određenoj zoni te ovisno o namjeni građevine i prosječnim troškovima gradnje, a iznosi 138,29 kuna po kubiku.
Iz Općine Medulin kažu da neće mijenjati visinu doprinosa (koji se kreće od 55 do 138 kuna) jer to, kažu, nije pravedno u odnosu na sve one koji su gradili legalno. No, doprinos su ipak smanjili za poljoprivredne objekte. (piše M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU