U Gradskoj knjižnici Umag održano je predstavljanje novog romana Daše Drndić "EEG" (Fraktura, 2016.). O knjizi su govorili autorica, književni kritičar Vladimir Arsenić i ravnatelj umaške knjižnice Neven Ušumović.
Priznata autorica
Daša Drndić (1946.) jedna je od međunarodno najpriznatijih hrvatskih autorica, njezini romani prevođeni su na engleski, njemački, francuski, talijanski, finski, mađarski, poljski, slovenski i albanski jezik. Najviše pozornosti privukao je njezin roman "Sonnenschein" (2007.), koji je dobio nagradu "Fran Galović" za najbolju knjigu zavičajne tematike i nagradu Kiklop za prozno djelo godine, dok je engleski prijevod istog romana (pod nazivom "Trieste") dobio nagradu Independent za najbolju stranu beletrističku knjigu po izboru čitatelja (Independent Foreign Fiction Readers Prize) za 2013. godinu.
Ušumović je istakao posebnu privrženost Gradske knjižnice Umag prozi Daše Drndić: od 2001. godine gotovo da je svaka nova autoričina knjiga predstavljena u umaškoj knjižnici.
Odmah je objasnio i zašto: "svojim pisanjem Daša Drndić bori se protiv pošasti relativizacije zločina počinjenih za vrijeme II. svjetskog rata, protiv estetiziranja, žanrovskog i tržišnog pripitomljavanja suvremenih očitovanja Zla. Njezini enciklopedijski, istraživački romani bave se tzv. 'nezgodnim temama' i onemogućuju čitatelju miran san, ali umjesto toga pružaju mu priliku za samorefleksiju i suočavanje sa stvarnošću u kojoj živi - a to je najviše što književnost može pružiti", kazao je Ušumović.
Istraživanje, čitanje i učenje
Jedan od najvažnijih postjugoslavenskih književnih kritičara Vladimir Arsenić (redoviti suradnik zagrebačkog portala za književnost www.booksa.hr), koji ovaj mjesec boravi u Kući za pisce u Pazinu, govorio je o - za poetiku Daše Drndić formativnom - beogradskom krugu postmodernista kojem su pripadali Danilo Kiš, Mirko Kovač, Filip David i Borislav Pekić. Arsenić je osobito istaknuo svestrano nadovezivanje i širenja po-etičkog područja upotrebe citata, dokumenata i arhivske građe u romanima Daše Drndić: "Kao borac protiv dokse i onoga što uzimamo zdravo za gotovo, Daša Drndić lažnom znanju suprotstavlja istraživanje, čitanje i učenje. U tom smislu, ona metafore obara činjenicama. A one se kriju u historijskim izvorima i knjigama. Dokumentarnost, stoga, ne služi kao neka vrsta ukrasa, već isključivo i jedino kao dokaz, zalog istinitosti, koja je vrhunska misija literature."
Roman "EEG" nadovezuje se na prethodni roman Daše Drndić "Belladonna" (2012.) time što je i u ovom romanu glavni junak i pripovjedač Andreas Ban, pisac i psiholog.
- U višesmjernom, digresivnom razvoju radnje novog romana još je veći udio Banove obiteljske povijesti: u prvom dijelu ta se povijest upliće u, za većinu hrvatskih čitatelja, nepoznatu kroniku stradanja Latvijskih Židova i današnji zaborav tih pogroma, koji današnju Latviju toliko povezuje s Hrvatskom; u drugom dijelu, u kojem se nižu povijesti bolesti psihijatrijskih pacijenata i fragmenti Banovih iskustava s različitih rezidencijalnih boravaka po Europi, izdvaja se odlomak o posljednjim danima i sprovodu Rudolfa Bana, Andreasovog oca. U toj "priči" istarski će čitatelji prepoznati mnoge činjenice o životu i djelu Ljube Drndića (1919.-2013.), jednog od predvodnika antifašističkog otpora u Istri i jednog od osnivača Glasa Istre.
I ova knjiga Daše Drndić pisana je protiv zaborava i u obranu sjećanja na sve one zaboravljene sudbine i stradanja naroda, manjinskih skupina i pojedinaca koji su se našli u žrvnju povijesti i koji su bili izloženi torturi totalitarnih režima i nepravdi nehumanih institucija. Kako kaže Andreas Ban: "... jer ja sada već fanatično, premda za literaturu opterećujuće, znači nepotrebno, ljude opsesivno imenujem, jer sve jasnije vidim kako je to, njihovo ime, možda posljednja paučinasta nit koja ih iz sveopćeg kaosa, iz kazana mutne i ustajala kaše – izdvaja." (Priredila V. BEGIĆ)