Mlijeko u bioplin, aflatoksini u gnojivo?

Sporno mlijeko bi, umjesto u kanalizaciji, trebalo završiti u bioenerganama (B. KONJEVIĆ/CROPIX)
Sporno mlijeko bi, umjesto u kanalizaciji, trebalo završiti u bioenerganama (B. KONJEVIĆ/CROPIX)

Država će danas preko Ministarstva poljoprivrede početi otkup mlijeka s povišenim dozama aflatoksina od slavonskih seljaka, s ukupno 400-tinjak farmi. Koliko će farmerima za to mlijeko plaćati, ministar Tihomir Jakovina u nedjelju nije želio kazati, napominjući samo da će ovaj plan sanacije državu koštati oko pet milijuna kuna. Seljaci će, naglasio je, biti "djelomično obeštećeni". Od farmera preuzeto mlijeko država će dalje transportirati u, najavio je Jakovina, postrojenja za proizvodnju bioplina. Koja točno, nije htio kazati.

Kako, međutim, otkrivaju stručnjaci, proizvodnja bioplina iz mlijeka, Jakovinino rješenje zahvaljujući kojem bi vuk bio sit, a ovce na broju, dolazi u pitanje ukoliko je razina aflatoksina u mlijeku prevelika. U Hrvatskoj postoji devet pogona za proizvodnju bioplina, samo u Slavoniji njih sedam, snage po jedan MW, i svi bi mogli mlijeko upotrijebiti u proizvodnji, no ukoliko to mlijeko ima previše aflatoksina, bioplin iz njega neće biti moguće proizvesti!

- U svakom slučaju je bolje staviti mlijeko s naznačenom vrijednosti aflatoksina u proizvodnju bioplina nego ga izlijevati u kanalizaciju, kaže mr. sc. Biljana Kulišić s Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Digestat kao nusprodukt proizvodnje bioplina zapravo je gnojivo, što opet znači da će, nadajmo se u malim dozama, "uništeni", prerađeni aflatoksini, ponovno doći do hrane.

Kako kaže Kulišić, ukoliko su razine aflatoksina uistinu zanemarive, kao što nam se prezentira, mlijeko će bioplinskim postrojenjima itekako dobro doći jer je njegova energetska vrijednost daleko veća od vrijednosti komponenti koje inače koriste u proizvodnji bioplina. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)


Podijeli: Facebook Twiter