U državi gdje se 86 posto stanovništva izjašnjava katolicima, svaki treći brak završi razvodom, u bračne vode godišnje se upusti i do tisuću parova manje, a tek svaki drugi odlučuje se na crkveno vjenčanje.
Takav nesrazmjer između svetosti braka koji propagira Katolička crkva i ponašanja vjernika nije ništa neobično, ističu stručnjaci, jer religija sve manje upravlja našim svakodnevnim životom, a stroga crkvena pravila dodatno demotiviraju mlade da se na bračnu zajednicu obvežu doživotno.
S druge strane, Hrvatska je i dalje u krugu europskih država koje su u tom pogledu, zajedno s katoličkim državama poput Italije ili Poljske, tradicionalnije od ostatka Europe.
Bitan je "event"
Brak je kao institucija danas čak i među vjernicima izgubio na težini, smatra teologinja Anna-Maria Gruenfelder, koja kaže da se brak danas doživljava kao povod za uljepšavanje, gdje je ključna svečanost, ceremonija. Postojanost braka sve je niža zbog ekonomske neovisnosti partnera, a partneri više nemaju ni strpljenja ni motivacije u vezi koja nije dobra.
- Ljudi danas traže "event". Brak se više ne doživljava kao sakrament, pogotovo ne kao onaj koji veže principom "dok nas smrt ne rastavi". Svijest o tome se izgubila, a svetost braka iscrpila, dijelom i zbog toga što Katolička crkva nikada nije uspjela suvislo objasniti zašto bi brak bio sveti sakrament, kad je on u drugim vjerskim zajednicama zajedničko preživljavanje, posve obična stvar, navodi Gruenfelder.
U današnje vrijeme vrijednosti se mijenjaju, a mnogi parovi ne žele formalizirati svoju vezu da bi se poštedjeli trauma u razvodu, koji zna biti vrlo dramatičan, smatra ova teologinja. Lakše je, kaže, voditi slobodan suživot, nego snositi ekonomske i pravne posljedice koje proizlaze iz zakonskog braka. Osim toga, građanski brak parovima je očito lakše sklopiti nego crkveni, jer kad veza ne funkcionira, po kanonskom pravu bračni partneri ne mogu se ponovo vjenčati, to se smatra grijehom.
- I vjernici su očito postali oprezni, ne žele se dovesti u tu situaciju, ističe Gruenfelder. Osim toga, po crkvenim propisima brak mora biti plodan, to je primarna svrha katoličkog braka, pa oni koji ne žele djecu nemaju razloge za brak.
Nejasne koleracije
Sociolog Siniša Zrinščak upozorava da nigdje u modernom svijetu nema jasne korelacije između stupnja religioznosti neke zemlje i razvoda brakova.
- Religija nije totalna, ne usmjerava se na sve aspekte života, ali je Hrvatska u pogledu razvoda i rađanja djece izvan braka ipak tradicionalnija od europskog prosjeka, ocjenjuje Zrinščak. Za ilustraciju navodi primjer Poljske, koja je po učestalosti odlaska na misu najkatoličkija država Europe, a stopa razvoda viša je nego u Hrvatskoj.
- Institucija braka i obitelji u Hrvatskoj se cijeni više nego u mnogim europskim državama, a kriza to teško može poremetiti jer se stavovi mijenjaju kroz dulje razdoblje, kaže Zrinščak.
I u katoličkim obiteljima sve više razvoda zbog nasilja
U Autonomnoj ženskoj kući (AŽK) upozoravaju da je i u katoličkim obiteljima sve više razvoda zbog nasilja, iako se ono protivi crkvenom nauku.
- Žene koje se odluče na razvod kažu da su nasilje godinama trpile zbog srama, stigme, katoličkog uvjerenja, patrijarhalnog odgoja, ali i zato što su im majke i svekrve rekle da je to dio križa koji moraju nositi u braku, kaže odvjetnica Ženske kuće Sanja Bezbradica Jelavić. Predsjednica AŽK-a Neva Tolle tvrdi da i stručnjaci bagateliziraju nasilje u braku, što ilustrira primjerom liječnika koji je u članku objavljenom u liječničkom glasilu napisao kako ni jedna žena koja mu je došla sa slomljenim nosom zbog pljuske nije čula da mora obuzdati jezik jer je "žena šutljiva dar Božji". (Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ)