Dio područja značajnog krajobraza Gornji Kamenjak, čiju zaštitu provodi Javna ustanova Kamenjak i Hrvatske šume, ovih se dana pošumljuje na ukupnoj površini od 6,4 hektara. Pošumljavanje provode djelatnici Hrvatskih šuma, odnosno Šumarije Pula. Dio te površine od tri hektara, koja je bila obrasla, uz vegetaciju kamenjara i pokojim borom te grmovima šmrike, bušina i mirte, uništio je požar u kolovozu 2013. godine. Taj predio obuhvaćen je programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, odobren od nadležnog Ministarstva i ukupne je površine 9,22 hektara. U tom programu je, u okviru radova biološke obnove pripisano pošumljavanje i podizanje na mjestima opožarenih površina šumskog zemljišta gariga.
Pristupni put za interventna vozila
Upravitelj Šumarije Pula Valter Buršić nam je rekao da je Šumarija u suradnji s JU Kamenjak, najprije označila manje površine na kojima su utvrđene rijetke i zaštićene biljke kamenjara, odnosno zone koje će se izuzeti od pošumljavanja.
- Rješenjem Upravnog odjela za održivi razvoj, Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije, pošumljavanje se mora izvesti tako da se ne ugroze pojedine zaštićene divlje sorte i stanišni tipovi zbog kojih je ovo područje proglašeno zaštićenim. Uz suglasnost Istarske županije, odobreno je i uređenje pristupnog puta kroz središte površine za pošumljavanje, kojim će se moći kretati i interventna vozila i time se poboljšati protupožarna preventiva, a i omogućiti ugodnu šetnju rekreativcima, ističe Buršić.
Plodna zemlja za bolju sadnju
Zanimalo nas je kako se konkretno pošumljuje neko područje i koliko stara se stabla presađuju. Buršić kaže da se presađuju stabla od dvije godine starosti.
Zemljište s plitkim slojem tla, pripremljeno je iskopom jaraka, odnosno brazdi i jamica dubine do oko 40 cm, u razmacima od jedan do dva metra, već prema mogućnostima terena. Na vrlo kamenitom dijelu površina sadi se oko 2.500 sadnica dvogodišnjeg crnog bora, a na dijelovima s više tla sadi se dvogodišnja crnika u gušćem rasporedu, odnosno od oko 4.000 do 6.000 sadnica po hektaru. Za vrlo kamenite terene, gdje nedostaje tla, dovezena je plodna zemlja kojom će se dopunjavati potrebna količina za što bolji uspjeh sadnje i razvoj mladih stabalaca. Sadnice su uzgojene u rasadniku Hrvatskih šuma u Frančeskiji, koji uzgaja sadnice iz sakupljenog sjemena, najvećim dijelom iz sjemenskih šuma istarskih šumarija, rekao je Buršić.
Gornji Kamenjak zaštićeno područje
Ravnateljica JU Kamenjak Maja Šarić veli da je to područje medulinske općine zaštićeno od 1996. godine i to temeljem odluke o zaštiti područja gornjeg Kamenjaka kao zaštićenog krajolika.
- Gornji Kamenjak je područje posebnih vizualnih i vegetacijskih vrijednosti, a kao takvo prilično je atraktivno pješacima i biciklistima. Tijekom 2012. i 2013. godine kartirana je vaskularna flora Gornjeg Kamenjaka u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Kartiranje su odradili docenti Sandro Bogdanović i Ivica Ljubičić te su na području, koje zauzima gotovo 400 hektara, zabilježili ukupno 487 vaskularnih biljnih vrsta i podvrsta, što još jednom potvrđuje izuzetno veliku biološku raznolikost rta Kamenjak. Zabilježeno je 13 endemičnih sorti, a i potvrđeno je nalazište vrlo rijetke i kritično ugrožene vrste paprati, luzitanijskog jednolista (ophioglossum lusitanicum). Na području je tijekom ovog istraživanja i prvi put u Hrvatskoj zabilježena jednogodišnja vrsta trave, malocvjetna ljuljolika (catapodium pauciflorum), ističe Šarić.
Budući da Kamenjak, osim područja otvorenih gariga i mediteranskih suhih travnjaka, prekrivaju makija hrasta crnike i šume alepskog bora, cijeli je rt tijekom ljetnih mjeseci ugrožen požarima.
- Ove godine su Hrvatske šume temeljem Plana gospodarenja gospodarskom jedinicom "Magran-Cuf" krenule u pošumljavanje opožarenog dijela. Prije pošumljavanja, ekipe JU Kamenjak i Šumarije Pula izašle su na teren i iz dijela pošumljavanja izuzele izuzetno vrijedne kamenjarske dijelove važne za očuvanje određenih biljnih vrsta. Isto tako uređen je novi šumski put koji će znatno olakšati nadzor područja kao i intervencije u slučaju požara, zaključila je Šarić. (Cristian Bruno GALIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)