Minimalna dobna granica za dobrovoljno stupanje u spolne odnose u Hrvatskoj uskoro bi se mogla znacajno povisiti - sa sadašnjih 14 na 16 godina. Za strože, konzervativnije rješenje, po kojemu bi pristanak na seksualni cin mogli dati samo oni maloljetnici koji su napunili 16 godina, što ga vec duže zagovara pravobraniteljica za djecu Mila Jelavic, izjasnile su se sve naše sugovornice - strucnjakinje i predstavnice nevladinih udruga za ženska ljudska prava.
"Starom" rješenju, kojim je ta granica postavljena na 14 godina, a koje zasad predlažu i pravni strucnjaci koji su izradili nacrt novog Kaznenog zakona, sklon je samo dr. Aleksandar Štulhofer, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu i strucnjak za sociologiju spolnosti.
Djeca nepripremljena
- Razumijem tu želju da se dobna granica pomakne prema starijoj dobi, osobito u zemlji koja nema sustavnu seksualnu edukaciju u školama i tako mlade ostavlja nepripremljenima. Cinjenica je takoder da istraživanja pokazuju da je rani ulazak u seksualni život povezan s nizom rizika. No, nisam za to da zabranjujemo nešto što se teško može kontrolirati i sankcionirati. Mnogo bi bolja strategija bila educirati, odnosno pripremiti klince da postanu seksualno aktivni tek onda kad su za to spremni i dovoljno odgovorni, objašnjava prof. Štulhofer.
Da je izostanak seksualnog odgoja i osposobljavanja mladeži za odgovorno ponašanje veci problem u Hrvatskoj nego dobna granica, slažu se i naše sugovornice koje podupiru dizanje tog "praga" na 16 godina. No, prava je tema, istice Marija Lugaric, SDP-ova saborska zastupnica, da u Hrvatskoj nema edukacije kojom bi se mlade pripremilo za kompetentno odlucivanje o vlastitom seksualnom životu.
- Sklona sam tome da se granica za pristajanje na seksualni odnos povisi na 16 godina jer je previše zloupotrebljavanja djece. Ali, ne treba licitirati s godinama, ni raspravu svesti na administrativnu razinu. Trebamo djecu informirati i nauciti ih odgovornom ponašanju da bi mogla donositi kompetentne odluke, a to se može postici samo ako uvedemo seksualni odgoj u škole, istice Lugaric.
Napominje da iznosi svoj osobni stav, a ne stajalište svoje stranke, SDP-a. Dodaje da je 16 godina granica "odraslosti" i u nekim drugim hrvatskim zakonima - primjerice za stupanje u radni odnos, a podsjeca i na prijedloge da se 16-godišnjacima dopusti glasanje na lokalnim izborima.
Sprijeciti zloporabu
- Podržavam stav pravobraniteljice Jelavic da se dobna granica povisi na 16 godina upravo stoga što mladi nemaju seksualnu edukaciju, nisu informirani o kontracepciji, o nasilju u vezama ni o tome kako se od njega zaštititi, kaže Sanja Cesar iz udruge CESI. Povišenjem dobne granice nece se sprijeciti seksualni odnosi medu maloljetnicima, no važno je sprijeciti da odrasli u tom smislu zloupotrebljavaju djecu, napominje Cesar.
- U svojoj sam praksi imala znacajan broj slucajeva u kojima su seksualni zlostavljaci zavodili djecu i cekali da ona napune 14 godina da stupe s njima u seksualni odnos, a na sudu su onda tvrdili da je dijete dalo svoj pristanak. U potpunosti se slažem s pravobraniteljicom da se granica mora povisiti na 16 godina. Dijete od 14 godina ne može dati zreli pristanak za seksualne odnose, rekla nam je dr. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba. (V. ROLLER/Novi list)
Cetiri godine maksimalna razlika
Osim dobne granice za davanje pristanka na seksualne odnose, Kazneni
zakon mora riješiti i pitanje seksualnog odnosa koji nece biti kazneno
djelo iako je jedna od osoba koja u njega stupa mlada od dobi koja je
odredena kao minimalna za davanje pristanka na odnos. To se ureduje tako
što se propisuje kolika može biti maksimalna razlika u dobi izmedu te
dvije osobe. Radna skupina koja je izradila nacrt novog KZ-a predlaže da
ta razlika iznosi cetiri godine. To znaci da ako dobna granica za
pristanak na seks i bude povišena na 16 godina, nece biti kažnjavani
slucajevi u kojima jedan partner ima 17 godina, drugi 14, ili ako je
jedan napunio 16, a drugi ima 13.