Krediti u švicarskim francima ponovno rastu, a gradani u strahu od najnovijih najava o skoku švicarca, koji je probio granicu od šest kuna, padaju u ocaj. I dok se ovih dana svi bave datumom na koji ce Hrvatska biti primljena u EU, nitko ne nudi ni trunku optimizma da ce lihvarenje banaka tada prestati ili se barem smanjiti. Teško, jer država nema mehanizme za obuzdavanje kamatnih stopa, a gradani od kojih ce vecina kredite otplacivati do penzije svjesni su da izlaza nema.
- Rata mi je 2006. godine bila 2.200 kuna, a danas je narasla na cak 3.700, dok su kamate s 4,2 narasle na 6,2 posto, kaže Puljanin koji je kredit za stan podigao prije pet godina.
- Strah me uopce razmišljati što ce biti kada kredit dodatno naraste za 200 ili 300 kuna. Naravno, banka me nikada nije obavijestila da mi je rata rasla zbog jacanja valute švicarskog franka, a jedino što dobivam su izvješca o promjeni kamate, kaže.
Iako nema ratu u švicarcima, Puljanki s kojom smo razgovarali rata kredita u kunama je u dvije i pol godine s 3.600 narasla na 4.500 kuna.
Prvi kupljen stan ne mogu ni iznajmiti
- U godinama sam kad bih trebala pomagati roditeljima, a ne da ja, suprug i kci živimo kod moje mame. Digli smo kredit za kupnju stana, a mjesecni troškovi tada su mi iznosili polovicu place. Danas mi nakon drasticnog smanjenja place ostane jedva 200 kuna, veli ova mlada intelektualka.
Iako vec dvije i pol godine placa kredit za kupljeni stan i uredno otplacuje kamate, unjemu ne živi jer ne može placati režije. Planirala je taj stan iznajmiti pa makar od podstanarstva pokriti dio mjesecnih troškova, no ni to nije mogla. Naime, da bi legalno iznajmila stan, treba joj odobrenje porezne uprave, a ova joj to onemogucava jer je pri kupnji prve nekretnine bila oslobodena poreza, pa stan u iducih pet godina od kupnje ne može ni iznajmiti.
Na pocetku 2005., kada su uvedeni krediti u francima, moglo
se citati da se na njima može uštedjeti više od tisucu kuna mjesecno. Tada
se to cinilo dobrom prilikom: godišnja kamata bila je ispod cetiri, a
ona u eurima oko šest posto, vrijednost franku je neprekidno padala niz
godina, a euro se kretao unutar uobicajenih oscilacija.
Rata narasla i više od 70 posto
Što se u meduvremenu dogodilo? U posljednje tri i
pol godine rata kredita narasla je 60, 70 posto pa i više jer je
vrijednost franka porasla 37 posto, a banke su povecale kamate i do 50
posto, s manje od cetiri na šest posto.
Kako se danas živi uz otplatu
anuiteta cija je vrijednost vezana uz kretanje švicaraca? Onaj tko je
uzeo stambeni kredit od pola milijuna u kunama - ali s otplatom vezanom
uz vrijednost franka, na 20 godina - prije cetiri godine je za ratu
kredita placao prosjecnu vrijednost najamnine u Zagrebu, 3.000 kuna.
Da
se kamata i franak nisu mijenjali, do danas bi ta osoba smanjila dug za
70 tisuca kuna. No, franak je aprecirao 37 posto. Stoga se glavnica (dug
prema banci) povecala za oko 185 tisuca, na gotovo 685 tisuca kuna, a
mjesecna rata kredita premašila 4.800 kuna!
Kad bi banke vratile kamate na razine prije
krize, dug izražen glavnicom ne bi se mijenjao, a rata bi se smanjila s
4.800 na 4.150 kuna. Poraste li nenaplativost kredita cija je otplata vezana uz
franak, bankama ce to biti posljednja mjera obrane od rizika gubitka
novca. Jer, franak ne mogu spustiti sa šest na 4,5 kuna, ne mogu
dužnicima otpisati trecinu vrijednosti glavnice i nemaju koristi od
konverzije valutne klauzule kad je vrijednost glavnice porasla za 37
posto. (D. BAŠIC PALKOVIC, P. GREGOROVIC)
CIJELI TEKST MOŽETE PROCITATI U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE