Tamo ce biti nemoguce živjeti zbog isparavanja mazuta, asfalta i kamene prašine. Tu više nece moci biti 50-ak grla stoke i stotinjak ovaca na slobodnoj ispaši. Ljudi tu imaju šterne, a kada su tu zadnji put minirali, susedu je pukla šterna.
Tko ce koristiti tu vodu kada ce na krov šterne padati prašina? Dvije-tri žene su stalno na placu s povrcem. Toga više nece biti, ispricao je Zorko Šajina iz Katuna Gracaškog videnje života u svom kraju nakon što s radom pocne kamenolom Krase, s betonarom i asfaltnom bazom pulskog trgovackog društva Cesta.
Devet nezadovoljnih mještana iz sela Bakši, Brljafi, Jadruhi i Katuna Gracaškog su uz pomoc županijskog vijecnika i predsjednika Zelene stranke-Zelene alternative Josipa Antona Rupnika u cetvrtak u Pazinu održali konferenciju za novinare. Povod je bila ovotjedna odluka Županijske skupštine - na kojoj su neki od njih i bili - da je kamenolom Krase od državnog interesa.
U zrak ce ici benzen, formaldehid, fenol…
"Po Istri su svi protiv kamenoloma, a samo je naša opcina za", rekao je Josip Zovic, pa je tako, veli, zbog kamenoloma tamo vec propalo jedno ulaganje u turizam. "Tu se ne radi samo o kamenolomu nego i o asfaltnoj bazi i betonari", ukazao je Josip Šabanovic.
U krugu od kilometar i pol od lokacije Krase u 18 sela živi 300-tinjak mještana koji opcinsku vlast na celu s nacelnikom Ivanom Mijandrušicem prozivaju zbog lošeg informiranja o javnim raspravama o nizu planskih dokumenata kojima se omogucava da im se zbog kamenoloma oduzme djedovina (uz Krase spominjala se i Križarovica), što ce imati i utjecaja na zdravlje pa i natjerati ljude na iseljavanje.
Spominjano je da su izmjene Prostornog plana uredenja opcine Gracišce 2007. donesene pod politickim pritiskom, da su gradani napisali više peticija, zadnju ovih dana u kojoj se protive Urbanistickom planu Krase II.
Zvonimir Štrucelj za asfaltnu bazu tvrdi da ce direktno ugrožavati lokalno stanovništvo, da su njeni nusprodukti kancerogeni materijali kao arsen, benzen, formaldehid i kadmij, da kod utovara na kamione isparavaju razni organski spojevi te da se oslobadaju fenol, heksan i drugi spojevi.
Istice da ništa od toga nije spomenuto u studiji utjecaja na okoliš po kojoj se buka ispituje dva puta godišnje, a kvaliteta zraka "na tri tocke na rubnim dijelovima zahvata tijekom jedne godine", bez navodenja koliko se puta godišnje to cini.
Jakovcicevo obecanje
Mještani su se Upravnom sudu žalili na lokacijsku dozvolu koju je Cesta dobila u prosincu 2004. od Službe za gospodarstvo županijskog Ureda državne uprave. Tvrdili su da se to podrucje nalazi u trecoj vodozaštitnoj zoni, a ne u cetvrtoj i da se tu ne može vaditi kamen.
Sud je žalbu odbacio, lokacijska je dozvola pravovaljana i županijski su vijecnici ovaj tjedan vecinom glasova odlucili da je otvaranje kamenoloma od državnog interesa, što znaci da slijedi izvlaštenje zemljišta. Ali grupa gradana je još prije tri godine zatražila zaštitu svojih Ustavom zajamcenih prava od Ustavnog suda, no odgovora još nema pa ce ovih dana preko odvjetnickog ureda biti poslana požurnica.
Josip Jankovic je podsjetio da im je Ivan Jakovcic pred lokalne izbore 2009. rekao da, ako ne žele kamenolome, onda ih nece niti imati, kao i da je pet vijecnika u prošlom sazivu dalo ostavke u Opcinskom vijecu jer se nisu slagali s politikom koju je vodio nacelnik Mijandrušic.
Inace, podrucje Krase je u privatnom vlasništvu 50-ak mještana koji izvlaštenjem ostaju bez svoje zemlje. Po njihovim informacijama, samo je jedna osoba na lokaciji Krase prodala zemlju. Dok za kamenolom Križarovica zemlju nije prodao samo jedan covjek - Mario Brljafa.
Kaže da je kamenoklesar po struci i da je u više navrata, pa i ove godine, tražio koncesiju za vadenje kamena na vlastitom zemljištu koju nije dobio. Pokazao je predugovor koji su iz Cavea d.o.o. iz Novigrada nudili vlasnicima zemlje na Križarovici. Nudili su 11 kuna po cetvornom metru za poljoprivredno zemljište. Uz placanje 20 posto avansa mogli su se upisati kao vlasnici zemlje i onda bez ikakvog dodatnog odobrenja tu zemlju prodati nekom trecem - osobi ili firmi.
"Tu se radi za neke vece igrace", veli Brljafa pa, iako su novinari pitali o kojim se to igracima radi, odgovor nisu dobili. Samo je Rupnik rekao da se za 10 do 20 puta povecava vrijednost kada se poljoprivredno zemljište pretvori u gradevinsko. Brljafa veli da se u Križarovici ne radi samo o kamenolomu, vec i o tvornici za žbuku pa cak i o onoj za cement.
Rupnik je najavio i mogucnost da vijecnici pokrenu proceduru za opoziv nacelnika odnosno raspisivanje referenduma o tome. (Selvina BENIC)