Uzvodno od Sopota, poznatog istarskog slapa i omiljenog izletišta, Hrvatske vode namjeravaju graditi branu visoku gotovo 17 metara, a zapremina retencije koja će se dijelom nalaziti na području općine Pićan, a većim dijelom u općini Gračišće, iznosit će gotovo pola milijuna kubika. No, na društvenim mrežama sve su glasniji protivnici ovakvog zahvata, uznemireni da će voda poplaviti okolne poljoprivredne i šumske površine, moguće i stići do prvih kuća u selu, a prije svega uništiti najpoznatiji istarski slap. "To je katastrofa, zgranut sam", komentirao je Kristijan Žgaljardić, student rodom iz sela Floričići, koji je među prvima stavio objavu na Facebooku kako planirani zahvat na Sopotu neće dopustiti.
Ugrožene i kuće u Runki?
- Da je potreba za branom na toj lokaciji, ne bih ništa rekao, međutim tamo nema što poplaviti. Izgrade li retenciju, napravit će ruglo u prostoru, uništiti prirodnu baštinu Istre, za vrijeme velikih voda poplavit će privatne šume i konačno, uništit će slap Sopot jer voda neće dolaziti na njega ili će je pak biti previše, a mogla bi stići sve do prvih kuća u selu Runki. Ako smo turistička regija, trebali bismo razvoj temeljiti na turizmu, a ne na uništavanju prirodnih ljepota, zaključit će Kristijan i najaviti da razmišlja o pokretanju peticije protiv izgradnje brane na Sopotu.
Marčelo Širol iz sela Žlepčari također je protiv planiranog zahvata na Sopotu, zabrinut mogućnošću da bi voda u tom slučaju mogla poplaviti seoski put. "Ukoliko Hrvatske vode namjeravaju izgraditi retenciju, onda je puno bolja lokacija u dolini ispod Sopota, između Jakomići i Švići", mišljenja je Širol. Na pitanje u kojoj je projekt fazi i hoće li se izgradnjom retencije i brane umanjiti vrijednosti okoliša i prirode, iz Hrvatskih voda tek su šturo odgovorili da Zakon o vodama definira kao jedan od glavnih ciljeva upravljanja vodama zaštitu ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda.
- Hrvatske vode pripremaju dokumentaciju za provođenje mjera zaštite od poplava na području cijele Hrvatske i temeljem toga u travnju 2015. izrađen je idejni projekt "Retencija Tupaljski potok". Pregrada bi, prema idejnom projektu, trebala biti visoka 16,5 metara, a zapremina retencijskog prostora iznosila bi 449 tisuća kubika. Sukladno zakonskoj regulativi, projekt će sadržavati i komponente vezane uz zaštitu prirode. U tom pogledu prvi korak je izrada Prethodne ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, čiji je sastavni dio ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. Dakle, projektiranje kao i sve ostale aktivnosti odvijat će se sukladno svim pozitivnim propisima uz poštivanje najviših propisanih standarda zaštite prirode, uvjeravaju nas iz Hrvatskih voda.
Ima drugih, boljih pozicija
Namjena retencije je prihvat velikih voda u vrijeme poplava te njihovo kontrolirano ispuštanje u vodotok. U travnju prošle godine stotinjak metara uzvodno od slapa Sopot napravljene su istražne bušotine s ciljem da se utvrdi pogodnost odabrane lokacije s obzirom na geološku strukturu tla. No, osim za mještane, projekt je kontraverzan i za političare.
- Ne mogu vjerovati da Hrvatske vode dolaze same na teren a da se ne jave u jedinicu lokalne samouprave, komentira načelnik općine Gračišće Ivan Mijandrušić, uz pojašnjenje da je kompletan potok do slapa na teritoriju općine Gračišće, a slap na području općine Pićan. "Mještani su s pravom zabrinuti za moguće posljedice jer kada su velike oborine, razina vode je do njiva, a ako naprave branu, poplavit će i selo, a da ne govorim o uništenju spomenika prirode. Brana je na toj lokaciji nepotrebna jer voda ima kamo otjecati, a ako im već treba retencija, neka je naprave u dolini", kaže Mijandrušić.
- Činjenica je da planirane retencije, a uz Sopot tu su i Grobnik te Pedrovica, nisu na dobrim pozicijama, ističe načelnik općine Pićan Ivan Franković. U svom mišljenju na nacrt konačnog prijedloga izmjena i dopuna županijskog Prostornog plana, upućenom u siječnju ove godine na adresu županijskog Odjela za održivi razvoj, Općinsko vijeće navodi da nisu zadovoljni što Županija nije prihvatila njihovu primjedbu i prijedlog za ukidanje vodnih građevina sustava uređenja vodotoka (bujica) i drugih voda i zaštite od štetnog djelovanja voda na području općine Pićan.
Održavati postojeće brane
U Pićnu su suglasni s time da je zaštita od poplava javni interes, no smatraju da bi se nadvišenjem pregrade (brane) postojeće retencije Grobnik ugrozilo stanovništvo koje prebiva na tom području i koje bi se tada moralo iseliti. Grobničku branu bi eventualno trebalo izmuljiti i održavati, a ukoliko se pokaže potreba, nakon analize područja i procjene ugroženosti od poplava, bilo bi moguće napraviti novu branu u Sidreti. Kod planirane brane s retencijom u Pedrovici također postoji opasnost od poplavljivanja područja i iseljavanja stanovništva. Ukoliko se ukaže potreba za branom, mogla bi se eventualno izgraditi u Dragi gdje neće ugrožavati stanovnike. U slučaju planirane brane s retencijom na Tupaljskom potoku (slap Sopot), također već postoji brana ispod Sopota prema Švićima koju treba očistiti i izmuljiti, prenosi Franković stavove s pićanskog područja.
Zelena Istra: Učestali su pozivi građana koji traže pomoć
- Posljednjih su mjeseci učestali pozivi građana koji su izrazito protiv izgradnje retencije i traže pomoć. Podržat ćemo i građansku inicijativu ako se formira. Izgradnjom brane uništio bi se i slap Sopot budući da bi se zaustavljao dotok vode, ističe Irena Burba iz Udruge Zelena Istra te podsjeća da je riječ o predjelu koji spada u područje Ekološke mreže (Natura 2000) i to u Područja očuvanja značajna za vrste i staništa, a to je ujedno i stanište strogo zaštićene vrste veliki vodenjak te su stoga Hrvatske vode za taj zahvat obavezne napraviti Ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu i Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Prema informacijama resornog ministarstva, kažu u Zelenoj Istri, taj postupak još nije pokrenut. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)