Mjera "neradni petak" kojom se poslodavcima pomaže da prebrode teškoće u poslovanju skraćujući radni tjedan, pri čemu država radniku sufinancira dio plaće do iznosa prije no što mu je satnica smanjena, doživjet će sveobuhvatne promjene. Ta se mjera neće moći nazvati neradnim petkom s obzirom da će se poslodavcu otvoriti mogućnost da radni tjedan skrati za čak 16 sati - dva radna dana. Drugim riječima neradni petak pretvorit će se u neradni četvrtak i petak. Istovremeno, smanjit će se i maksimalni iznos sufinanciranog iznosa neto plaće radnika prije i nakon uvođenja programa rada u nepunom radnom vremenu kraćem od 40 sati tjedno, koliko iznosi tjedna radna satnica. No, poslodavac bi vrlo lako mogao dobiti obavezu da dio radnika kojima je skratio radno vrijeme pošalje na dodatno obrazovanje.
Potpora za skraćeni radni tjedan od iduće godine bit će i zakonski regulirana. Poslodavac koji u cilju očuvanja radnih mjesta skrati trajanje punog radnog vremena i kao puno radno vrijeme odredi radno vrijeme do 24 sata tjedno, može koristiti potporu za broj radnih sati za koje je skratio radno vrijeme. Skraćeno radno vrijeme ne mora biti raspoređeno jednako po danima, već se utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja ostvarivanja potpore - najduže šest mjeseci.
Sada se iz sredstava državnog proračuna radniku, koji je u programu skraćenog radnog vremena, može nadoknaditi razlika plaće najviše do neto iznosa minimalne plaće, odnosno 2.244 kune. Od iduće godine iznos sufinanciranog dijela plaće mogao bi biti najviše do iznosa od 40 posto minimalne bruto plaće. Kako minimalac od prošlog mjeseca iznosi 2.984,78 kuna bruto to znači da bi se radniku u skraćenom radnom vremenu radi očuvanja radnih mjesta moglo sufinancirati 1.791 bruto kuna plaće, odnosno oko 1.400 kuna neto. U odnosu na sadašnje rješenje to predstavlja smanjenje više od 800 kuna.
Trenutno je potporom za očuvanje radnih mjesta, odnosno mjerom neradni petak, obuhvaćeno 697 radnika mahom iz drvne i prehrambene industrije. (G. GALIĆ/NL)