Najavljene mjere rigorozne štednje u Sloveniji su smanjile potporu vladi premijera Janeza Janše i strankama njegove koalicije, pokazala je anketa "Dela" objavljena u ponedjeljak.
U telefonskoj anketi vodeceg slovenskog dnevnika, provedenoj prošlog tjedna na reprezentativnom uzorku, ispitanici su slovenskoj vladi dali prosjecnu ocjenu 2,65 (u rasponu od 1 do 5), dok je u istom ispitivanju prije mjesec dana dobila ocjenu 2,73.
Pala je i popularnost Slovenske demokratske stranke premijera Janeza Janše pa bi za nju u sadašnjem trenutku na izborima glasovalo 19,5 posto ispitanika u odnosu na 24,6 posto, prema ispitivanju iz ožujka.
U isto vrijeme, broj onih koji bi glasovali za Socijalne demokrate (SD) bivšeg premijera Boruta Pahora povecao se sa 16 na 18,9 posto, a broj onih koji podupiru stranku Pozitivna Slovenija (PS), nesudenog mandatara Zorana Jankovica, porastao je sa 17,3 na 18,4 posto.
Pad popularnosti Janšine vlade izravno je povezan s nepopularnim mjerama štednje koje je ona predstavila odmah nakon stupanja na dužnost, a zbog kojih je za srijedu najavljen štrajk 120.000 zaposlenih, uglavnom u javnom sektoru.
Mjere štednje ukljucene u kompleksan zakon o stabilizaciji javnih financija, o kojemu se tek treba izjasniti parlament, ukljucuju medu ostalim smanjenje placa u javnom sektoru za najmanje 8 posto, smanjivanje nadoknada za nezaposlene i trudnice, smanjivanje prava na nadoknadu za prijevoz i godišnji regres, te odricanje od dva neradna dana u godini.
Slovenski ministar financija Janez Šušteršic izjavio je u petak u razgovoru sa stranim dopisnicima u Ljubljani da su štednja i proracunski rezovi od skoro dvije milijarde eura u ovoj i sljedecoj godini neizbježni i da bi to cekalo svaku slovensku vladu jer se država proteklih godina pretjerano zadužila i opteretila svoj proracun unatoc tome što je u vrijeme ekonomske krize zabilježila jedan od najvecih padova BDP-a medu državama Europske unije.
No, Šušteršic je naveo da je u konacnici optimist da ce s opozicijom, koja na mjere štednje gleda skepticno i sa sindikatima koji im se protive, ipak doci do dogovora te da bi u suprotnom došlo do daljnjeg ekonomskog nazadovanja države i gubitka njene kredibilnosti unutar Europske unije.