Može li internet postati – radno mjesto? Mnogo je odgovora na to pitanje i nema sumnje kako će već površno guglanje pokazati šanse za sve koji imaju volje i vremena posvetiti se "radu" na međumrežju. Koliko će zarađivati, hoće li i kada biti isplaćeni, te u kojem segmentu Internet poslova ima potencijala, vječno je pitanje na koje odgovor može dati samo praksa. Zaradu na internetu nitko ne može obećati, iako je mnogo reklama koje govore da je dovoljno sjediti kući pored računala kako bi novac dolazio u pristojnim količinama.
Niti o jednom "radnom mjestu" nema toliko mitova i legendi kao o onom koji se obavlja na beskrajnim internetskim poljanama. Naravno, ako ste pokretač novog Facebooka ili prodajete aplikacije za iPhone, zarada će biti milijunska, no želite li prodavati sitne usluge i vještine, fotografije ili video zapise, knjige i intelektualne usluge, odnosno samo "klikati" po oglasnim stranicama, zarada će se brojiti u sitnim novčanicama. Internet poslovi previše su konkurentni da bi redovita zarada bila zajamčena, što ne znači da ne treba pokušati ili ga zanemariti kao dodatni prihod uz glavnu profesiju.
www.freelancer.com
Prosječni korisnici interneta – dakle ne investitori, računalni profesionalci i programeri softvera – imaju dosta mogućnosti za obavljanje online poslova za koji su potrebna stručna znanja i vještine, te nekoliko mogućnosti "usputne" zarade putom oglasa na vlastitim web stranicama, blogovima ili portalima. Prije nekoliko godina iznimno popularna "klikni i zaradi" tehnika, jer je jamčila zaradu od nekoliko američkih centi po "kliku", no danas je zarada od dva-tri dolara tjedno zanimljiva samo internautima iz nerazvijenih zemalja trećeg svijeta. Ostale će više koštati električna energija i naknada Internet provideru nego što će zaraditi.
Poslove na internetu možemo podijeliti na prodaju usluga i autorskih prava, zaradu na oglasima, te "microworking" što se odnosi na klikanje određenih banera, posjećivanje zadanih web stranica i ispunjavanje anketa.
Jedno od najvažnijih mjesta na kojem posao, ponekad s vrlo pristojnim honorarom, mogu potražiti dizajneri, fotografi, web developeri, prevoditelji i autori koji pišu na nekom od svjetskih jezika nalazi se na adresi www.freelancer.com. Tu se mogu pronaći natječaji za obavljanje raznih poslova, s unaprijed istaknutom cijenom rada koju je poslodavac spreman platiti. Traži se svašta: od prevođenja kratkih tekstova s engleskog na ruski jezik, do pisanja za web stranice na engleskom jeziku i svahiliju, izrade logo oznaka za servere, grafičke pripreme, fotografiranja i snimanja videa. Stručnjaci za izradu Wordpress web siteova, Photoshop i softver za obradu video materijala lako će pronaći poslove na freelancer.com ako dobro znaju engleski jezik, a zarada je šarolika. Zanimljivo je kako se preko spomenutog sitea ne obavljaju samo online poslovi – možete se zaposliti kao vrtlar ili čistač, ali daleko od kuće. Plaćanja za online usluge obavljaju se, na svim takvim servisima, preko PayPala ili Skrilla (koji se nekada zvao Moneybookers).
Fotografske agencije
Veliku popularnost u fotografskim krugovima imaju stock ili microstock siteovi koji se bave prodajom najrazličitijih fotografija. Stock siteovi u praksi su zamijenili nekadašnje skupe foto agencije, a fotografije se prodaju za "sitno" – po dolar ili manje, s time da fotograf dobije oko 25 centi ako radi za microstock agencije poput Shutterstocka ili iStockphoto. Zarada je moguća s nekoliko tisuća kvalitetnih fotografija, iako je entuzijastima bolji izbor pristupanje fotografskim agencijama s ozbiljnijim pristupom i cijenama kakve su Alamy ili Getty Images.
Sve velike foto stock kompanije bave se i prodajom video zapisa. Nije riječ o snimanju vijesti ili događaja, nego uglavnom o ilustrativnom ili turističkom video materijalu kojeg se može kvalitetno snimiti već s postojećim digitalnim foto aparatima.
Ekskluzivne stock agencije za prodaju video zapisa (footage) su, naprimjer, Pond5 ili Videohive, gdje se prodaju klipovi različitih formata i tema. U takve stock agencije "ulazi" se nakon slanja testnog video zapisa, ali za zaradu je dovoljna samo - kreativnost i upornost. Nekoliko stotina video footagea (ili nekoliko tisuća stock fotografija na fotografskim stock agencijama) jamčit će skromnu zaradu, ali uz šansu da, ako ništa drugo, ugledate svoj uradak u nekom prestižnom svjetskom mediju, knjizi ili filmu.
Glazbenicima su zanimljivi stock siteovi koji prodaju originalnu glazbu, ali i različite zvukove što mogu poslužiti za izradu zvučnih efekata. Jedan od takvih siteova je www.stockmusicsite.com na kojem je moguće pronaći i kupiti muzičke zapise svih žanrova i iz svih djelova svijeta.
Skrivene reklame
Kreativni spisatelji i knjiški autori zaradu na internetu mogu pronaći na nekoliko načina. Uz pisanje i održavanje blogova ili web portala - na kojima se može (skromno) zarađivati prodajom oglasnog prostora, sve su veće mogućnosti izrade i prodaje elektronskih i standardnih, "papirnatih" knjiga. Prodaja oglasa – banera – može se dogovoriti izravno s oglašivačima, ali hrvatsko tržište ne jamči veliku zaradu. Vrlo je malo tvrtki koji se oglašavaju na specijaliziranim siteovima koji imaju malo posjetitelja, tako da ni najčitaniji blogovi, koji u nas imaju nekoliko tisuća "klikova", ne jamče zaradu. Zarada je skromno i sa sustavom GoogleAdds, koji na web stranice automatski smjeste "lokalne" oglase, dok vlasnici stranice dobivaju minimalnu naknadu.
Najpopularniji blogovi, i u nas i u svijetu, bave se gastronomijom, modom i uređenjem doma. Javna tajna je da se blogeri često koriste "skrivenim reklamama", točnije - da reklamiraju sponzorirane proizvode bez navođenja kako je riječ o plaćenom oglasu. Pri kuharskim receptima to se i ne shvaća kao zamjerka - jer se s malo "dodatka jelima" uvijek bolje jede.
Blogovi i specijalizirani web siteovi najisplativiji su kao dopuna web trgovini. U svijetu odlično prolaze siteovi koji imaju direktne linkove na Amazon i slične trgovine, jer svaka kupnja s njihovih linkova donosi postotak vlasniku sitea.
Posao rade i usko specijalizirani blogovi koji se mogu pregledavati samo uz pretplatu. Riječ je o temama koje zanimaju usku grupu ljudi voljnih da plate pretplatu za nove informacije i drukčija mišljenja o temi što ih zanima. (Primjerice, pretplata na site Reidreviews.com, koji se bavi isključivo high-end digitalnim fotoaparatima stoji 40 dolara na godinu.)
Vlastite knjige
U nas je malo pretplatnih siteova, posebno onih što ih možemo opisati kao blog ili osobni projekt. Ističe se Advance.hr, online list za vanjsku politiku čija je pretplata 45 kuna na mjesec (ili 160 kuna za šest mjeseci).
Velika mogućnost promocije vlastita rada - i mogućnost zarade - leže u objavljivanju vlastite knjige ili magazina preko online servisa na internetu. Bez problema se može dizajnirati vlastita knjiga (na bilo koju temu), te postaviti u prodaju preko Amazona ili servisa Blurb i Lulu. Na američkom Amazonu može se, primjerice, nabaviti fotomonografija zagrebačkog fotografa Jasmina Krpana "ZAGREB – Look at the city through his people". Krpan, koji živi u Vijetnamu, najavljuje sličnu knjigu o Sajgonu.
Na sličan način stvara se i zagrebački Blur magazin posvećen suvremenoj kreativnoj fotografiji. Blur magazin prodaje se u PDF formatu po početnoj cijeni od jednog američkog dolara (ali ako vam se sviđa možete platiti više). Preko interneta mogu se izrađivati i prodavati, naravno, i elektronske knjige (u epub ili drugom odgovarajućem obliku), što omogućuje i Amazon. You Tube, Vimeo i slični video servisi također omogućuju zaradu preko oglasa, ali da bi se od te zarade moglo živjeti potrebni su deseci tisuća pregleda. Ipak, mnogi se upuštaju u takve internet-video avanture, pa se savjeti o frizurama, igranju igara za PC i konzole, kuhanju, odijevanju i drugim praktičnim temama na You Tubeu mogu naći na hrvatskom jeziku ili jezicima iz regije. Snimanje video uradaka na engleskom jeziku o, primjerice, atraktivnijim PC ili Playstation igrama može donijeti desetke tisuće pregleda i atraktivnu zaradu. Specijalizirani You Tube kanal na srpskom jeziku o igrama ovih dana bilježi preko milijun i dvjesto tisuća pregleda svake epizode serije o popularnom Minecraftu, dok serijal o igri GTA5 ima više od 200 tisuća pregleda po epizodi.
Posve drukčiji način zarade na intenetu nudi sistem PTC – paid to klick. Sustav je jednostavan - valja pregledavati reklame i klikati na njih, a zarada po kliku nije velika - 0,01 američki dolar. U prosjeku, svaku stranicu treba "pregledavati" oko trideset sekundi, te popuniti "captcha" obrazac - što znači da to nije moguće raditi "automatski" ili uz drugi posao. Mjesečno se tako može zaraditi dvadesetak dolara, ali i više odlučite li desetak sati dnevno "klikati" i upisivati zaporke. Pronađete li referale, ljude koje ste doveli na PTC servis, zarada će se povećati.
Zanimljivo je da referale, osobe od čijeg ćete klikanja po oglasima imati koristi, možete iznajmiti za novac zarađen preko PTC servera, ali i za "pravi" novac koji ćete tom servisu uplatiti. U tom slučaju, imate priliku za investiciju od koje, na kraju, nećete imati ništa ne "klikate" li svaki dan nekoliko sati.
Internet je, očito, poslovna (ne)prilika za sve one koji bi na njemu željeli zaraditi te od takve zarade živjeti. Šanse za to postoje možete li se, iz naših uvjeta, obratiti globalnom tržištu i ponuditi nešto što je na njemu rijetkost. Od bloganja na hrvatskom jeziku ili prodaja fotografije kućnog mačka ne može se živjeti, kao ni od "klikanja" po dolar-dva dnevno. Ipak, možda je i to bolje od nule na računu.
Financijske piramide i "lanci sreće"
Najpopularnije "paid and klick" stranice su Clixsense, Neobux i Paidverts, na kojima se treba registrirati kako bi započeli posao. Osim klikanja, plaća se ispunjavanje raznih anketa, javljanje na oglase ili slično. Neki siteovi nude i plaćanje slušanja internet radio stanica - dva centa po satu. Valja naglasiti da ni najžešći preporučitelji sudjelovanja na PTC servisima ne predviđaju u prvim mjesecima poslovanja zaradu veću od jednog dolara na dan. U hrvatskim uvjetima, daleko se više zaradi od sakupljanja boca pred kontejnerima.
Financijske piramide dobar su način za izazivanje sreće na internetu. Sve je više raznih internetskih "lanaca sreće" koji traže prvu uplatu novca preko nekog online servisa za plaćanja, "jamčeći" dodatnu zaradu nakon što se broj korisnika proširi. U regiji su popularni FeederMatrix i DirectPayBiz, koji traže uplatu od 1,75 dolara, odnosno devet dolara za ulazak u prvi krug piramide Internet novca. Iako propagatori takvih financijskih slagalica jamče velike dobitke, izvjesnije je da se na tome nećete obogatiti vi, nego organizatori cijelo tog posla. (Dubravko GRAKALIĆ)