Nedavno istraživanje koje su znanstvenici sa Sveucilišta u Pittsburgu proveli na više od 3.000 starijih osoba (u dobi od 72 do 69 godina), pokazalo je da je ginko neopravdano godinama široko primjenjivan, cesto propisivan i reklamiran od zdravstvenih djelatnika.
Ispitanici su tijekom šestogodišnjeg perioda pracenja uzimali 120 mg ekstrakta ginka bilobe dvaput dnevno, nakon cega je napravljena usporedba ginko grupe i placebo grupe te nije pronadena nikakva razlika. Ispitivani cimbenici bili su kognitivna domena pamcenja, prostorno snalaženje, govor, pažnja i psihomotorna brzina.
Temelji na kojima je sagraden mit o ginku su flavoglikozidi - mocni antioksidansi kojima je bogato lišce spomenute biljke a koji su pokazali neuroprotektivno djelovanje pri potencijalnim ozljedama ledne moždine.
S obzirom da je podloga demencija i ostalih srodnih poremecaja multifaktorijalna te da su to kronicna degenerativna stanja, potreban je multikomponentan cjelovit pristup koji ukljucuje cjeloživotne prehrambene navike, potrošnju lijekova, socioekonomski status, fizicku aktivnost itd., te - žalosno, ali istinito - ne postoji "carobni pripravak" koji bi to sve anulirao.