Nabrajati što je koji dizajner pokazao na netom okoncanoj modnoj manifestaciji Dove Fashion.Hr. industriji gotovo da je i nepotrebno. Dogadaj koji je okupio vecinu hrvatskih dizajnera, a preostali ce biti promovirani na manifestaciji Cro-a-Porter krajem mjeseca, važan je zbog videnih proizvoda koji su nastali u suradnji dizajnera i modnih kuca, ali i sajamskog dijela, koji je prvi takve vrste u gotovo nepostojecem hrvatskom modnom biznisu.
I to je bit dogadaja, dogodio se spoj individualaca i dobro uhodanog sistema u kojem se potvrdilo da su kreatori i industrija sjajni kada rade zajednickim snagama.
Aditiv Igora Galaša
Tako je Igor Galaš za pulsku modnu kucu Arena u kolekciji Additive ostvario, kako i sam naziv kolekcije govori, taj potrebni dodatak, ili aditiv, koji je dobroj staroj kvalitetnoj pletenini podario onu formu koja joj je bila potrebna za ono nešto više i unio dašak svježine za urbanu ženu, ciji bi pleteni kaputi, haljine i tunike s pletenim hlacama vrlo lako mogli postati novi modni must have.
Zoran Mrvoš i Ivica Klaric za rijecki RIO odradili su majstorski posao i stvorili poželjnu i nosivu modernu kolekciju kojom se rijecka tvrtka okrece nekim novim kupcima koji vole moderan dobro skrojen komad nosiv ne samo na poslovnom sastanku, vec i neobaveznom druženju.
Podjednako dobar bio je St. Peter, koji je sa Severom realizirao kolekciju velikih torbi, što putnih što dnevnih, koje izradom, ali i izgledom, bez pretencioznih epiteta mogu parirati nekom srednjoeuropskom Louis Vuittonu daleko od Šeherezade. Zigman i Ana Maria Ricov Bambiju su podarili onu ludicku lepršavost djecje obuce koja je dosad bila vidljiva samo u stripovima i zapadnim serijama, a koju nitko nije ocekivao od pitome tvrtke sa savršenim ortopedskom ulošcima tako klasicnog obucarskog kroja.
Uspješnost je možda rezultat jednostavno postavljenih pravila. Dizajneri su svoju kreativnost spojili s tehnologijom i rezultat je bio dvostruk, a možda i višestruk, što ce pokazati vrijeme i interes kupaca. Važno je naglasiti da odabrani dizajneri pritom nisu bili optereceni teretom stvaranja neceg novog i nikada videnog u branši kakva je moda, u kojoj je više-manje sve receno i videno, a s druge strane modne su kuce dobile onu potrebnu dozu kreativnosti izvan zatvorenih tržišno isplativih linija kuca na koje su se okuražili oni koji ne ovise o industriji i dokazali da su industriji potrebna neka nova imena i snage.
Goticarke se prebacile na etno
Dove Fashion.Hr bio je zapravo lakmus papir za tekstilnu industriju, odnosno nekolicinu njih koji su se upustili u projekt za koji Branka Donassy, jedna od najistaknutijih hrvatskih dizajnerica, kaže da je trebao biti pokrenut još prije 20 godina. No, bolje ikad nego nikad. Upravo je revija Donassy, koja je održana posljednjeg dana, zorni primjer kako je to kada se radi izvan industrije.
Lijepa, ali daleko od strukturalnosti na kakvu su naviknuti njezini ljubitelji, cime se Branka ipak želi približiti publici, ali i od koje publika uvijek ocekuje nešto više i više, izgledala je kao da su se goticarke skinule iz crnog i prebacile na etno. Envy Room je kombinacijom crvenog, crnog i cipkom tražio neki novi izricaj koji baš i ne odgovara njihovom urbanom, cak ponekad i trash pop poigravanju.
Najveci individualan promašaj ucinio je Ivica Skoko, koji je ocito pocašcen sudjelovanjem na takvoj manifestaciji i u želji za šokom svoje gotovo klasicne vecernje haljine u metrima tafta i sa šljokicama upotpunio konstrukcijama gnijezda na glavi u stilu Vivienne Westwood u pretencioznoj prici sa zbunjenom djevojcicom koja s krletkom traži svoju pticicu. Skoko nije našao ni pticicu, ali ni modnu pricicu.
Problem je bio u tome što samostalni izlagaci samo ilustriraju problem dizajnera koji se u želji za originalnošcu lako izgubi, a koji u suradnji s industrijom ipak unutar zadanih okvira može s dozom i mjerom ostvariti dobar uradak. Gotovo kao i školska zadaca tema je jedna, ali svatko ima svoj rukopis u njezinoj izradi.
No, revija je bila samo kruna sajamskog dijela, u kojem je 60-ak kreatora pokazalo da Hrvatska može ponuditi dobar dizajn, od nakita preko cipela do torbi.
Potencijal postoji, samo ga treba pametno iskoristiti
Prvi su macici baceni u vodu. Prvi su dizajneri poceli raditi s velikim modnim kucama koje su time ostvarile projekte na pragu H&M-a, koji angažiranjem poznatih kreatora odjeci široke potrošnje daju ekskluzivitet. Sajam je pokazao da mala Hrvatska ima puno potencijala koji sada treba znati pametno iskoristiti.
Put je dugacak kao i vrhunska pista navedene manifestacije, u kojoj osim kreatora i industrije treba sagledati još puno segmenata, prvenstveno gospodarske i ekonomske struke. Jer tko, osim premijerke, kaže da su Hrvatskoj potrebni samo pastiri, postoje tu i pletilje.
Ako smo od maslinovog ulja napravili prepoznatljiv brend, zašto to ne bi i s tekstilnom industrijom?! Postoji li uostalom bolji osjecaj od onoga kada pohvala rezultira odgovorom da je nešto made in Hrvatska. Misli globalno, nosi lokalno. Formula je pronadena, pitanje je samo kada ce se to moci ostvariti.