Proracunsku krizu Vlada je lani u srpnju riješila uvodenjem kriznog poreza i povecanjem stope PDV-a na 23 posto. Na taj nacin zakrpana je rupa koja je stvorena zbog manjka poreznih prihoda. No, ove godine Vladu bi puno više od poreza mogli muciti prihodi od doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Vec u sijecnju prihodi od doprinosa podbacili su za više od 320 milijuna kuna u odnosu na sijecanj 2009. godine, a od toga je državni proracun izgubio oko 270 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani.
Naši izvori iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje tvrde da je u taj fond u sijecnju uplaceno 120 milijuna kuna zdravstvenih doprinosa manje nego lani. Istovremeno su doprinosi za mirovinsko osiguranje manji za oko 200 milijuna kuna, od cega 150 milijuna otpada na državnu blagajnu, a ostatak na obvezne mirovinske fondove.
Dakle, prihodi od doprinosa pali su na razinu iz 2007. godine. Vladu bi taj podatak svakako trebao zabrinuti. Ako bi se taj trend nastavio do kraja godine i ako bi se država po prihodima od doprinosa u 2010. godini doista vratila na razinu 2007. godine, to znaci da bi na zdravstvenim i mirovinskim doprinosima zaradila oko tri milijarde kuna manje od plana i da bi izgubila novac koji je jednak iznosu potrebnom za isplatu mirovina u jednom mjesecu.
Time bi se proracun opasno zaljuljao, a rebalans, koji ce se ionako teško izbjeci, vratio bi, ako Vlada nije spremna rezati troškove, proracunski minus na više od deset milijardi kuna.
Buduci da se dio zdravstvenih usluga pokrije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, minus koji stvori isplata penzija i zdravstveni sustav u ovoj bi godini trebao biti veci od 25 milijardi kuna. Medutim, ako se nastavi podbacaj uplate doprinosa, minus bi mogao biti i oko 28 milijardi kuna.
U tri godine, od 2008. do 2010., država iz poreznih prihoda u isplatu mirovina, da bi se one uopce isplacivale, mora prebaciti ukupno 43,2 milijarde kuna. Uz to, zdravstveni sustav svake godine treba, jer su doprinosi nedostatni, pomoc od osam do devet milijardi kuna pa je tako u tri godine minus u ta dva sektora veci od 67 milijardi kuna.
Jaz se, što je najgore, povecava iz godine u godinu, troškovi mirovina i zdravstva rastu po stopi od pet posto, a prihodi od doprinosa znatno sporije, oko dva posto. No, o promjenama u mirovinskom i zdravstvenom sustavu vlast ne govori.