Ponovo eko katastrofa u najdužoj istarskoj rijeci. Mirna je u gornjem toku, od Kamenih vrata nizvodno do Minjere, na dionici od oko tri kilometara dužine, mjestimično prekrivena djelomično sasušenim smeđe - zelenim naslagama.
Zagađenje je danas oko 11 sati u redovnom biciklističkom obilasku primijetio ribočuvar Športsko ribolovnog društva Mrena Buzet Stipo Glamatović. Pretpostavka je ribolovaca da je riječ o pivskom tropu koji je u Mirnu ispušten iz cisterne. Kod rijeke su na nekoliko mjesta vidljivi tragovi teretnog vozila.
No, jedna od pretpostavki je i da su u rijeku prije nekoliko dana dovezene velike količine tzv. vodene leće koja pod njoj povoljnim uvjetima nastaje na pretežito stajaćim vodama. Moguće je da je leća dovezena nakon čišćenja neke lokve ili slične vode stajačice.
Dijelom se sasušila i poput kore prekrila rijeku, a dijelom je zelena te se dalje širi i razmnožava na vodi. Raspadnuti dio pada na dno vodotoka i razgradnjom veže kisik kojeg ionako nedostaje.
Ribočuvar je nizvodno, kod Senjskog mosta, prethodnih dana zamijetio nekoliko primjeraka uginulih mrena. Mirnu može spasiti samo jak pljusak, u suprotnom će se leća proširiti.
Ribolovci su obavijestili Vodno-gospodarsku ispostavu Hrvatskih voda Mirna-Dragonja sa sjedištem u Buzetu. Vodočuvar Goran Đusić obavio je uviđaj, uzeo uzorak vode i nepoznate tvari te obavijestio vodopravnog inspektora i nadležne inspekcijske službe.
Mirna ima izrazito nizak vodostaj zbog ekstremne suše - ovo je drugi puta ovog ljeta da se suočava sa eko katastrofom. Tijekom srpanjskog zagađenja, uginule mrene plutale su riječnim koritom na sedamstotinjak metara dugoj dionici od Kamenih vrata prema Istarskim toplicama. Uginulo je tada oko dvjesto kilograma ribe. Pojedini primjerci mrene bili su teški i do dva kilograma.
Tajnik Mrene Ferid Mačković tražio je tada uzorkovanje vode, riba i riječnih rakova. No, nije dobio povratne informacije osim objašnjenja da je do pomora doveo nedostatak kisika u vodi čemu su pogodovale iznimno visoke temperature i jako nizak vodostaj.
Na osnovu mirisa i izgleda ribolovci pretpostavljaju da je sada riječ o pivskom tropu. Stručnjak kojeg smo kontaktirali misli pak da se radi o vodenoj leći. U svakom slučaju ovoga bi puta točno trebalo utvrditi o čemu se zapravo radi i kako su tolike količine organske tvari dospjele u Mirnu.
Trop je najveći nusproizvod u proizvodnji piva. Direktor Istarske pivovare Davor Doko odbacio je međutim svaku mogućnost da se u rijeku odvozi pivski trop.- Otkako postoji pivovara u Buzetu nitko ga nije iskrcavao u rijeku, a zašto i bi kada se prodaje i koristi kao stočna hrana. To je praksa svih pivovara u okruženju, izjavio je Doko. (Napisala i snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)