Tvornica za preradu ribe Mirna nedavno je zaposlila 19 novih radnika. Uz to dobila je i certifikat Halal, koji joj omogućuje izlazak na veliko islamsko tržište. Lani je ostvarila najveći rast prihoda u Istri, gotovo 50 posto. U prvom polugodištu ove godine i dalje je najpropulzivnija tvrtka na poluotoku, ostvarila je rast za daljnjih 23 posto, dostigavši 26,65 milijuna kuna prihoda, a zbog mogućnosti dobave srdele i plasmana konzervi ima uvjete i za daljnji rast.
Predsjednika Uprave Sašu Krobota pitali smo je li Mirna nakon dugogodišnjih turbulencija na konačnom putu oporavka.
- Da bismo povećali proizvodnju u vrijeme kada se najviše plave ribe lovi ispred zapadne obale Istre, zaposlili smo 19 novih radnika pa ih trenutno u Mirni radi više od 200. S njima smo u potpunosti iskoristili raspoloživi kapacitet proizvodnje pa dnevno preradimo od 13 do 14 tona srdela.
- Ribari su nam se potužili da ste im uveli ograničenje na ulovljenu ribu pa će ju za velikih ulova morati vraćati u more, što je loša solucija i za njih i za Mirnu.
- To je bila samo privremena mjera jer je u drugoj polovici kolovoza ostvareno nekoliko rekordnih ulova, jedan dan više od 160 tona, što premašuje kapacitet naših tunela za zamrzavanje, koji dnevno mogu smrznuti 120 tona srdele. Kada se ulov normalizirao, mi smo ukinuli ograničenje. Trenutno u hladnjači kapaciteta 1.200 tona imamo 700 tona srdele, a budući da proizvodimo najvećim kapacitetom, moći ćemo bez zastoja i dalje otkupljivati ulovljenu ribu, sukladno okvirima kapaciteta dnevnog prihvata, zamrzavanja i čuvanja u hladnjači.
- Gdje trenutno najviše plasirate svoje proizvode?
- Oko 15 posto proizvedenih konzervi plasiramo u Hrvatskoj, a preostalih 85 posto u inozemstvo, prvenstveno u zemlje CEFTA-e, među kojima nam je Srbija najveći kupac.
- Hoće li se u zemljama CEFTA-e uvesti carine i na riblje konzerve prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju i kako će se to odraziti na poslovanje Mirne?
- Nijedna od zemalja u koje izvozimo nema značajniju vlastitu proizvodnju ribljih prerađevina pa je o uspostavljanju carine teško govoriti iz naše pozicije. U svakom slučaju Mirna se, kao i drugi izvoznici u CEFTA-i, zalaže da i nakon ulaska Hrvatske u EU ostane u dosadašnjem režimu bez carine na svoje proizvode.
- Budući da se približavamo ulazu u Europsku uniju, jeste li riješili probleme s dobivanjem izvoznog broja, koji bi omogućio Mirni izlazak na veliko europsko tržište?
- Dio radova koji su potrebni za dobivanje izvoznog broja je napravljen, no ostaju određeni zahvati u definiranim rokovima uz definiranu dinamiku koju za sada uspijevamo pratiti, a između ostalih zahvata navedeno podrazumijeva i unutarnje oblaganje cijelog proizvodnog pogona panelima ili nekim drugim lako perivim materijalima, izradu komore za odmrzavanje i drugo. No, moramo biti svjesni činjenice da je više od deset godina blokiran žiro-računa Mirne d.d. pa ne možemo raditi s bankama, već proizvodnju i sve druge troškove financiramo iz priljeva od prodaje naših proizvoda.
- Koliko Mirni još treba sredstava za dovršenje ove investicije koja bi omogućila povratak na nekad važna tržišta Slovenije i zemalja srednje Europe?
- Potrebna su nam tri milijuna kuna, koja bez mogućnosti kreditnog zaduženja, unatoč proaktivnim naporima i jasnoj strategiji te dobrim rezultatima, zasad ne uspijevamo prikupiti. (Razgovarao Aldo POKRAJAC)
CIJELI RAZGOVOR U TISKANOM IZDANJU.