Vlada, čini se, ipak neće svim građanima ograničiti minuse po tekućim računima na jednu prosječnu mjesečnu plaću kako je to bilo predviđeno prijedlogom zakona o potrošačkom kreditiranju.
Umjesto toga, zakon će propisati da banka u slučaju smanjivanja minusa ili njihova potpunog ukidanja to ne može učiniti preko noći, nego građanima mora ponuditi dvogodišnji kredit da bi u tom periodu pokrili minus ili onaj dio minusa koji je veći od iznosa koji im banka nanovo odobrava kao dopušteno prekoračenje.
Potvrdio je to sinoć ministar financija Slavko Linić u intervju HTV-u.
Linić je objasnio da banke na taj način više neće moći jednostranim odlukama smanjivati minuse građana koji onda u kratkom roku moraju pronaći novac da bi zatvorili tu obvezu, a objasnio je da će u slučaju promjene iznosa minusa banke morati građanima odobriti kredit bez obzira na kreditnu sposobnost.
Tako je zakon o potrošačkom kreditiranju već u prvim danima javne rasprave doživio jednu od značajnijih promjena jer plan je bio ograničiti svima minuse po tekućim računima na iznos jednomjesečne plaće da bi i građani počeli razduživanje jer je njihov ukupan minus po tekućim računima veći od sedam milijardi kuna.
Kako se doznaje, takvu su opciju predložile same banke uz najavu da će prestati preko noći smanjivati minuse, ali dvogodišnji kredit ostaje kao osiguranje da to doista neće činiti. I koalicijski HNS od početka je izražavao rezerve prema ograničavanju minusa po tekućim računima građana.
Uz to ministar Linić je priznao da su čelnici političkih stranka Kukuriku koalicije donijeli odluku da se ne ide s porezom na nekretnine, a na pitanje hoće li taj porez ponovno postati aktualan nakon lokalnih izbora odgovorio je da se to neće dogoditi.
- U slučaju da zakon ne bude izglasan do konca godine najvjerojatnije ni neće stupiti na snagu do kraja mandata Vlade, zaključio je Linić. (J. MARIĆ/NL)