Ministarstvo zdravlja spremno je vratiti staru organizaciju rada u bolnicama i odjelima u kojima je uvodenje smjenskog rada izazvalo probleme, poput povecanja lista cekanja. U današnjem priopcenju naglašava da ce zajedno sa sanacijskim upraviteljima bolnica analizirati ucinke uvodenja smjenskog rada.
S obzirom na to da je KBC Rijeka prva uvela smjenski rad u svim klinikama i odjelima te da na taj nacin rade 45 dana, razmotrit ce se u kojim je djelatnostima smjenski rad donio poboljšanja, a u kojima se eventualno nije pokazao opravdanim.
U zdravstvenim ustanovama u kojima je smjenski rad pridonio povecanju opsega rada, boljoj iskorištenosti medicinske opreme i smanjenju listi cekanja te u kojima za takvu organizaciju rada ima dovoljno lijecnika i drugog medicinskog kadra, smjenski rad ce ostati.
Ako analiza pokaže da, primjerice, u dijelu kirurgije i u intenzivnoj njezi smjenski rad utjece na povecanje lista cekanja ili je pala kvaliteta usluge, predložit ce se poboljšanja. Ako to ne bude moguce, vratit cemo staru organizaciju rada, porucuju iz Ministarstva zdravlja.
Ministarstvo istice da je za kvalitetnu organizaciju smjenskog rada potrebno duže vremensko razdoblje. S obzirom na to da je uvodenje smjenskog rada u bolnickim zdravstvenim ustanovama u razlicitim fazama, za ocjenu ucinka trebat ce još neko vrijeme.
Organizacija rada u svakoj zdravstvenoj ustanovi u nadležnosti je sanacijskog upravitelja, a sve specificnosti u pojedinim ustanovama sanacijski upravitelj rješava u suradnji sa strucnim vijecem ustanove, kaže se u priopcenju.
Protiv uvodenja smjenskog rada od samog pocetka se bunio Hrvatski lijecnicki sindikat, a njegovi clanovi - internist Božo Bota iz splitskog KBC-a, anesteziologinja Ljiljana Lovric i kirurg Leonardo Patrlj iz KB-a Dubrava - tvrde da smjenski rad izravno ugrožava prava pacijenata, opseg poslova je smanjen, a kvaliteta usluga je pala.
Zdravstveni sustav, u situaciji kada nedostaje 4.000 lijecnika, bez prekovremenog rada može rezultirati samo velikim problemima i nekvalitetnom zdravstvenom zaštitom, istice Bota. Napominje da je taj model osobito neprimjenjiv u malim bolnicama, jer bi one u nekim razdobljima trebale ostati bez i jednog lijecnika.
- Smjenski rad je održiv, ali pod koju cijenu - produženjem listi cekanja i manje dostupnom zdravstvenom zaštitom. Vec sada se za neke pretrage pacijenti narucuju za 2015. godinu, kaže Lovric.
Najdramaticnijim smatra da problemi nisu mimoišli ni zlocudne bolesti pa se, primjerice, na operaciju karcinoma dojke pacijenti narucuju za tri mjeseca.
- Cilj im je samo našu placu smanjiti na osnovnu, pa makar i tri do cetiri operacijske sale tog dana ne radile u bolnici, tvrdi Lovric koja smatra da ima puno drugih mogucnosti uštede.
Procelnik Odjela za abdominalnu kirurgiju KB-a Dubrava Leonard Patrlj kaže da se od 1. veljace, otkad su uveli smjenski rad na njegovu odjelu, puno manje radi, a 20 lijecnika nakon rada vikendom nedostaje pocetkom tjedna jer koriste slobodne dane.
- Nedostatak lijecnika prije se ublažavao time da su pojedinci imali i do 100 prekovremenih sati mjesecno, a sada se u kontinuitetu ne smije raditi više od 16 sati, kaže Patrlj.
Poseban je problem što lijecnik ne može više pratiti svojega pacijenta, a ne može ni sastaviti tim jer su mu svaki dan na raspolaganju drugi zaposlenici. "Puno se manje radi, tako da ne možemo ni organizirati rad u svim salama koje su nam na raspolaganju, kaže Patrlj. (Hina)