Ministarstvo zapecatilo crpku u Marini Veruda

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Ininu benzinsku pumpu u Tehnomontovoj Marini Veruda privremeno je zapecatila inspekcija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i zasad se ne zna kada ce ona ponovo proraditi. Razlog je to što Ina nema koncesiju za obavljanje djelatnosti koju na ovom prostoru obavlja 26 godina.

Iz obrazloženja inspekcijskog nadzora, koji je u ime ministarstva obavila pulska Lucka kapetanija, razvidno je da Ina na dvjema katastarskim cesticama koje koristi u Marini Veruda ne placa koncesiju niti Tehnomontu niti ikom drugom. Iako je trebala imati ugovor s Tehnomontom za koncesiju, Ina je nikad nije ishodila pa je sve ove godine radila prakticki protuzakonito.

Što se ustvari dogodilo s Ininom benzinskom pumpom, upitali smo direktora Marine Veruda Seana Lisjaka. Prema njegovim rijecima, Ina sve te godine nije platila niti lipe za koncesiju, a trebala je.

Bezuspješni pokušaji dijaloga


- Marina Veruda postoji od 1977. godine, kada se nije baratalo pojmom pomorskog dobra. Bivša Opcina Pula tih je godina bivšem montažnom brodogradevnom poduzecu Tehnomont dala na korištenje na 30 godina zemljište uz more u uvali u kojoj danas postoji naša marina za izgradnju luke nautickog turizma.

Poceli su se graditi molovi, otkupljivale su se parcele za izgradnju cesta i tako redom dok nije izgradena marina. I sve je savršeno radilo do 1995., kada je izglasan Pomorski zakon i Zakon o pomorskom dobru. Republika Hrvatska je tada krenula u akciju sklapanja ugovora s nama slicnim tvrtkama da bi izdala koncesije za korištenje tog zemljišta koje je proglašeno pomorskim dobrom, prica nam Lisjak.

- Godine 1997. RH je išla u utvrdivanje granica pomorskog dobra. Razni geodeti i katastri izašli su na teren i utvrdeno je da je sve što je zateceno u funkciji obavljanja djelatnosti nautickog turizma ušlo unutar granica pomorskog dobra. Granica pomorskog dobra nekad je bila na šest metara od plimne crte, a nakon te izmjere granice su pomaknute.

Država je potom trebala obeštetiti sve pravne i fizicke osobe koje su tom novom izmjerom ostale uskracene za dio svoga zemljišta. U sklopu tog podrucja oko marine je zaokruženo i podrucje benzinske pumpe koja je izgradena 1984., istice Lisjak.

S Vladom RH Marina Veruda je 1999. sklopila prvi koncesijski ugovor i to do 2007., kada je istjecao stari ugovor s bivšom Opcinom Pula sklopljen na 30 godina. Prema Lisjakovim rijecima, od te godine Ina se oglušila na sva njihova traženja za rješavanje problema.

- Od te godine pa do danas benzinska pumpa posluje unutar granica zemljišta koje je obuhvaceno koncesijom. Radi se o oko 800 kvadrata na kopnu i moru s pratecim objektima. Celništvo Marine Veruda svih je tih godina pokušavalo regulirati medusobne odnose ugovorima o potkoncesiji ili slicno. Za podrucje koje koristi Ina sve te godine naša marina placa najamninu, odnosno koncesiju. Tražili smo da država regulira te odnose jer samo resorno ministarstvo nam nalaže da reguliramo te odnose, a, zaboga, država je vlasnik Ine. No, do danas ništa, istice Lisjak.

Tijekom prošle godine Marinu Veruda posjetila je Financijska policija koja je cešljala cjelokupno poslovanje. Lisjak tvrdi da je nadzor pokazao da nije bilo kriminalnih radnji niti propusta u poslovanju izuzev odnosa s Inom.

- I to nas je koštalo. Ukazali su nam na cinjenicu da nemamo riješene odnose s Inom. Financijska policija je utvrdila da zbog neimanja ugovora s Inom Marina Veruda nije platila milijunske iznose raznih poreza, davanja i kojecega.

Stoga su nas kaznili s 1,8 milijuna kuna. Ukazali smo na to da mi pomorsko dobro ne smijemo dati u potkoncesiju bez naloga resornog ministarstva. Nalog smo nedavno napokon dobili, no u Ini nisu željeli razgovarati s nama. Po zakonu, mi drugim subjektima izdajemo ugovore o podnajmu i dokumente s mišljenjem ministarstva šaljemo na Vladu koja na redovitim sjednicama zaista promptno izdaje naloge za sklapanje potkoncesija.

U tom slucaju s Inom nije bilo tako. Sada kad smo kažnjeni izricito smo zatražili od ministarstva da promptno reagira da se ne bismo opet našli u pat-poziciji s neriješenim ugovornim odnosima s Inom. Prvi put Ministarstvo mora izdalo je zabranu obavljanja djelatnosti na pomorskom dobru dok se ne riješe medusobni odnosi, istice Lisjak.

Pumpa svima u interesu


- U interesu nam je da u sklopu našeg kruga radi benzinska pumpa. No, tko ce raditi, ovisi o Ini. Dobili smo niz upita drugih trgovaca gorivom kao što su OMV, Petrol i slicni. Sada su se direktori u Ini prvi put pojavili i zatražili hitan sastanak u našoj marini jer, kako sam upoznat, takvih slucajeva diljem Jadrana ima napretek. Izracunali smo da je od 1999. naovamo Ina trebala platiti najam od ukupno skoro osam milijuna kuna, odnosno oko 400 tisuca kuna godišnje. Zainteresirani smo za to da se suradnja nastavi, no to ne ovisi samo o nama, zakljucio je Lisjak.

Direktor sektora razvoja maloprodajne mreže i upravljanja imovinom u Ini Davor Knez jucer nam je potvrdio da danas dolazi u Pulu, no o marini nije želio govoriti jer, kako je rekao, nije upucen u problematiku. Pitali smo ga je li uistinu Ina dužna više od milijun eura najma pulskoj Marini Veruda te hoce li nastaviti s radom na toj lokaciji ili ce pak odustati i prepustiti posao konkurenciji, no Knez nije želio odgovoriti dok ne obavi razgovor u Puli te dok pravna služba ne da svoje mišljenje.

I direktoru sektora upravljanja maloprodajom rijecke regije Vladimiru Andelicu postavili smo ista pitanja, no niti on nije želio odgovarati jer, kako je rekao, nema ovlasti davati izjave za javnost. Potvrdio nam je jedino da zajedno s kolegama dolazi u Pulu pokušati riješiti ovaj, po njima goruci problem. Sektoru korporativnih komunikacija Ine u Zagrebu poslali smo ista pitanja i cekamo odgovor.

Od Opatije do Pule nauticari bez pumpe za gorivo


Nauticari i ribari ovog podrucja ogorceni su zbog zatvaranja najprofitabilnije i najprometnije benzinske pumpe na istarskoj obali, one u Marini Veruda. Sva plovila s juga Istre mogu krcati gorivo iskljucivo u pulskoj luci. Tako od Opatije, s jedne, i Kostrene te grada Cresa i Osora na Lošinju, s druge strane, pa sve do Pule nema benzinske pumpe. Drugim rijecima, 89 nautickih milja prostora na moru trenutno je bez mogucnosti snabdijevanja gorivom.


Podijeli: Facebook Twiter