Za smanjenje proračunskog manjka bit će neophodno povećati prihodnu stranu proračuna jer na rashodnoj nema previše mogućnosti, što ne znači da neće biti daljnih rezova i ušteda, rekao je ministar financija Slavko Linić na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u povodu objavljivanja Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj od 2009. do 2012. godine.
Prihodi mogu porasti povećanjem PDV-a i uvođenjem poreza na nekretnine, rekao je Linić, ne isključivši pritom nijednu od tih mogućnosti. Osnovnim problemom ipak drži izostanak gospodarskog rasta te tvrdi da bi rast od tri posto u potpunosti riješio problem s prevelikim proračunskim manjkom.
Ministar financija smatra da je manjak iznad granice koju propisuje regulativa Europske unije posljedica pogrešne politike od 2009. do 2011. godine. U tom razdoblju država je, po njegovom mišljenju, provodila politiku neracionalnog zaduživanja koju nisu pratile reforme. Tvrdi da su ti trendovi preokrenuti dolaskom aktualne Vlade koja, kako je rekao, provodi reforme i politiku štednje stvarajući tako temelje za konsolidaciju javnih financija.
Linić očekuje da će se Vlada s Europskom komisijom uspjeti dogovoriti o mjerama svođenja proračunskog deficita ispod granice od tri posto. Te bi se mjere trebale znati u siječnju, nakon čega ih u sljedeća tri mjeseca treba provesti. Prema danas objavljenim podacima statističkih ureda EU i Hrvatske, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a. Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta. (Hina)
Hrvatska ulazi u proceduru prekomjernog deficita
Hrvatska uskoro ulazi u proceduru prekomjernog deficita (EDP) jer je, prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, deficit konsolidirane opće države krajem prošle godine iznosio pet posto bruto domaćeg proizvoda, više od dopuštenih tri posto.
Prema danas objavljenim podacima statističkih ureda, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili pet posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.
Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen da bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
Procedura prekomjernog deficita korektivni je instrument EU-a kojim se prate članice s povećanim rizikom od pogoršanja fiskalne situacije i određuju mjere koje te zemlje moraju provesti da bi uravnotežile javne financije i spriječile fiskalne poteškoće.
Ta procedura započinje kad deficit proračuna opće države poraste iznad tri posto BDP-a, kad postoji i sama opasnost da bi se to moglo dogoditi ili kad dug opće države premaši 60 posto BDP-a.
Zemlje koje uđu u EDP imaju šest mjeseci, odnosno tri mjeseca u slučajevima posebno snažnog probijanja referentnih vrijednosti, za postupanje po konkretnim mjerama koje su predložene za smanjenje deficita ili duga.
Nakon što zadano vrijeme istekne, Europska komisija provjerava učinkovitost zemlje da bi utvrdila može li se EDP zaustaviti ili mjere treba pojačati.
U slučajevima u kojima je zemlja već bila "kažnjena" ili kad su odstupanja od referentnih vrijednosti posebno velika, moguća je i primjena strožih sankcija, poput depozita koji ne nosi kamatu u vrijednosti 0,2 posto BDP-a.
Ostale sankcije u slučaju da zemlja ne provodi zadane mjere uključuju privremenu nedostupnost sredstava iz Kohezijskog fonda EU-a i druge oblike godišnjih novčanih sankcija.
Hrvatska bi već u studenome i prosincu od Europske komisije mogla dobiti mišljenje i preporuke o nacionalnoj ekonomskoj politici.
Komisija tada izrađuje i izvještaj o znakovima za uzbunu (Alert Mechanism Report) o makroekonomskoj situaciji pojedinih članica, na temelju kojeg može odlučiti hoće li provesti detaljniji pregled situacije u članicama u kojima se rizik od potencijalnih makroekonomskih neravnoteža čini visokim, a na temelju njih i preporuke članicama. (Hina)