HEP uz pomoc resornih ministarstava radi na velikim projektima da bi se osigurali normalni uvjeti opskrbe na tržištu energije i zato se jako puno danas govori o Plominu 3 i hidroelektrani Ombla, no ne manje znacajne su aktivnosti vezane uz realizaciju projekta obnovljivih izvora energije i energetske ucinkovitosti cemu svoj doprinos, projektima na istarskom podrucju, želi dati i županijski HNS, istaknuo je na konferenciji za novinare, predsjednik istarskog HNS-a Veljko Ivancic.
U svijetu kao i u Hrvatskoj, naglasio je predsjednik buzetskog HNS-a Darko Kranjcic, posebno se potice korištenje obnovljivih primarnih oblika energije, a prednost se daje takvim nacinima korištenja koja najmanje zadiru u postojece stanje prirode. Upozorio je takoder da do 2020. godine treba imati 20 posto energije iz obnovljivih izvora.
- Na rijeci Mirni, primjerice, može se koristiti energija vode na nekoliko povoljnih lokacija. Prijedlogom županijskog Prostornog plana još od 2001. godine, predvideno korištenje dijela ovog vodotoka. Potencijalne mini hidroelektrane omogucile bi zaštitu ribljeg fonda u ljetnim mjesecima kada Mirna u gornjem toku presuši, a što se energije tice, ostvarivala bi se snaga na stezaljkama generatora od 0,7 MW, a prosjecna ocekivana proizvodnja elektricne energije iznosila bi oko 2,2 milijuna kWh godišnje, istaknuo je Kranjcic.
Obnovljivi izvori energije nisu nadomjestak sustavu poput Plomina 3, no s obzirom na obveze koje je Hrvatska preuzela prije ulaska u EU, veoma su interesantni za istarsko podneblje, rekao je koordinator HNS-a za Labinštinu Ranko Švraka, te istaknuo projekt Labin - solarni grad i subvencioniranje svih sustava solarne tehnike. HNS predlaže i subvencioniranje dobave i ugradnje peci na drvne pelete, naglasio je Filip Kmet, povjerenik HNS-a za Novigrad.
Energent buducnosti u obliku valjcica od visokoprešanog usitnjenog drva, proizvodi se iz ekološki cistih domacih vrsta drva s velikom ogrjevnom moci. Kilogram peleta može proizvesti oko pet kilovat sati toplinske energije, a kolicina energije koja se dobiva izgaranjem 2 kilograma peleta jednaka je litri loživog ulja. Ugradnjom pelet peci osigurava se velika ušteda na troškovima grijanja.
Kmet je upozorio na neiskorištenosti peleta na domacem tržištu, te istaknuo da se u Hrvatskoj proizvodi 260.000 tona peleta koji predstavlja energetski potencijal od 1250 MW, ali se cak 96 posto tog alternativnog i ekološkog energenta izvozi. (Tekst i foto G. CALIC ŠVERKO)