Dio novca od prodaje zemljišta u Dajli je porecka i pulska biskupija uložila u gradnju dackog doma Pazinskog kolegija-klasicne gimnazije u Pazinu. Rijec je o investiciji vrijednoj 12,4 milijuna kuna, a taj nam je podatak na otvorenju odnosno blagoslovu doma 5. studenog 2004. otkrio Lino Zohil, kancelar biskupije.
Tada se govorilo i o tome da je biskupija novac osigurala iz vlastitih sredstava, donacija i kredita. Po sjecanju bivšeg biskupa i misionara u Kini mons. Antuna Bogetica, dio sredstava od prodaje u Dajli je uložen i u uredenje Biskupijskog sjemeništa u Pazinu.
Tu je 1993. godine 77 ucenika upisano u prvu generaciju Pazinskog kolegija-klasicne gimnazije, prvu privatnu srednju školu u Hrvatskoj. U tekstovima Glasa Istre iz tih dana piše da su u rekonstrukciju sjemeništa uložena 1,3 milijuna njemackih maraka, dok se za opremu pobrinulo 20-ak donatora, uglavnom iz inozemstva.
?acki dom za 120 ucenika ima neto površinu 2.242 cetvorna metra u prizemlju, na tri kata i u potkrovlju. Izgraden je od cigle i betona te prati konfiguraciju terena, dug je 54 i širok 25 metara i s mostom od 10,6 metara na razini drugog kata povezan sa zgradom sjemeništa u kojem je škola. Pripremni radovi su poceli krajem 2003., kamen-temeljac s poveljom uloženom u kamen je 6. veljace 2004. položio porecko-pulski biskup Ivan Milovan, izvodac radova bila je tvrtka Temin iz Varaždina koja je posao obavila u rekordnom roku.
Biskup je vec u studenom te godine opet imao posla u Pazinu, i to zbog blagoslova doma koji je nazvao "velikim materijalnim djelom u službi nemjerljivog duhovnog razvoja dijela odgoja i obrazovanja mladih Istre, Rijeke, Primorja, otoka i drugih dijelova Hrvatske".
?acki dom za život u koledžu
Na svakom katu doma je po 11 dvokrevetnih soba, dnevni boravak s televizorom te zajednicki prostor za druženje i ucenje. U prizemlju je 30. listopada 2007. otvorena knjižnica s citaonicom otvorenog tipa površine oko 180 cetvornih metara. Ima oko 15 tisuca svezaka knjižne grade, 30-ak serijskih publikacija, ali i važnu gradu u ostavštinama svecenika medu kojima su i one mons. Bože Milanovica i mons. Antuna Heka.
Izgradnjom doma omogucen je boravak svih ucenika pod istim krovom, a do tada je dio ucenika bio u zgradi kolegija, a drugi dio u zgradi u sklopu bivše vojarne. Od tog trenutka Kolegij postaje koledž u pravom smislu te rijeci.
Upravo je Hek od porecko-pulskog biskupa mons. Bogetica dobio u proljece 1992. zadatak da osnuje školu u velebnom zdanju Biskupijskog sjemeništa u Pazinu. Ta je zgrada sagradena 1914. za potrebe boravka pazinskih ucenika jedine hrvatske gimnazije u Istri. Krajem Drugog svjetskog rata vracena je Crkvi koja tu u prosincu 1945. otvara Biskupijsko sjemenište s hrvatskom klasicnom gimnazijom koje se 1980. zatvara zbog malog broja daka. Hek se sa žarom dao na posao, pa tako i na pronalaženje novca za uredenje zgrade za školske potrebe pa bi on imao i mnoge informacije vezano i za zemljište u Dajli i za njegovu prodaju.
Medutim, prvi ravnatelj Pazinskog kolegija-klasicne gimnazije - koji je bio vrlo omiljen medu ucenicima i osobljem škole - poginuo je u prometnoj nesreci 24. veljace 2002. u Tarskoj vali.
Osnivac Pazinskog kolegija je Biskupija, a kada je sve pocelo, 1992., bilo je to vrijeme HDZ-ove vladavine u zemlji i IDS-a u Istri, tada se krojio županijski ustroj Hrvatske i bila su velika ocekivanja u HDZ-ovim redovima da ova škola postane rasadnik novih istarskih intelektualaca.
Tudman podržao osnivanje kolegija
Predsjedniku države dr. Franji Tudmanu je Hek ideju iznio na jesen 1992. i od njega za to dobio podršku. Predsjednik je 31. sijecnja 1993. zajedno s biskupom Bogeticem potpisao povelju za otvaranje kolegija. Buduci da je to bilo doba Domovinskog rata, tu su boravili sjemeništarci iz Zadra s nadbiskupom Ivanom Prendom.
Obnova zgrade je zato pocela u srpnju, izvodac radova je bila pazinska tvrtka Vladimir Gortan, a 15. rujna 1993. je ta crkvena škola s pravom javnosti upisala prvu generaciju daka. Svecano je otvorenje u nazocnosti predsjednika Tudmana bilo 25. rujna. Tada je obilježeno 50 godina Pazinskih rujanskih odluka o pripojenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka matici zemlji, a tom je prigodom prvi hrvatski predsjednik otvorio i pripremne radove za izgradnju željeznickog tunela kroz Cicariju blizu Lupoglava.
Kasnije na red dolazi izgradnja sportske dvorane pokraj zgrade Kolegija koju ce koristiti i druge pazinske škole kao i sportski klubovi i udruge. Temeljni kamen je 19. ožujka 1996. - na Dan škole koji se obilježava na blagdan sv. Josipa - položila ministrica prosvjete Ljilja Vokic uz Hekovu asistenciju dok je papinski nuncij u Hrvatskoj mons. Giulio Einaudi blagoslovio kamen.
Dvorana koju je projektirao priznati domaci arhitekt Berislav Iskra iz Rovinja se prostire na 2.200 cetvornih metara, završena je 1997., koštala je izmedu 1,5 i dva milijuna njemackih maraka i u cijelosti ju je financiralo Ministarstvo.