Cijena novog megasjedišta NATO-a u Bruxellesu mogla bi dosegnuti milijardu eura, potvrdila je ovoga tjedna glasnogovornica saveza Oana Lungescu nakon konferencije za novinare glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena. U tom racunu s devet nula sudjelovat ce i Hrvatska, no njezin je trenutni doprinos prilicno skroman.
Izgradnja novog sjedišta dogovorena je još 2004. godine, ali je trebalo vremena da se sredi sva papirologija, provedu natjecaji, sruši stara belgijska vojna baza i slicno. U pocetku je trošak izgradnje bio procijenjen na 650 milijuna eura, ali je nakon provedenog natjecaja cijena smanjena tridesetak posto, na 460 milijuna eura.
Povoljniji racun bio je rezultat i pada cijena u gradevinarstvu zbog ekonomske krize, pojasnio je Rasmussen. Na to dolazi trošak demoliranja, osiguranja gradilišta, ugradnje kabela, IT-a i audiovizualne tehnologije i tome slicno, pišu europski mediji. Tako je ukupna cijena narasla na milijardu eura. Racun nece na naplatu doci odmah nego postupno, iz godine u godinu, buduci da bi se nova zgrada trebala graditi iducih pet godina.
Unatoc velikom trošku golemog kompleksa koji ce se rasprostirati na 250 tisuca cetvornih metara, Hrvatska zasad godišnje placa skromnih 70 tisuca kuna za njegovu izgradnju. Prema informacijama iz Ministarstva obrane, upravo se toliko izdvaja iz godišnje clanarine koju Hrvatska placa NATO-u, ukupno tridesetak milijuna kuna, a placaju je MORH i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.
Taj iznos pokriva stavke vojnog proracuna saveza, civilnog proracuna, izgradnje NATO-ove infrastrukture te spomenutu izgradnju novog sjedišta u Bruxellesu. S obzirom na to da se zgrada gradi korak po korak, moguce je da ce se u sljedecim godinama iz ukupne hrvatske clanarine izdvajati veci postotak za novo sjedište.
Kad impozantna zgrada jednom bude dovršena, moci ce primiti cetiri tisuce ljudi. U njoj ce biti smještene sve delegacije, osoblje saveza, moderne konferencijske dvorane, sportske dvorane, restorani, trgovine i tome slicno. Naci ce se, naravno, mjesta i za Hrvatsku koja sad ima prvi kat u montažnoj tipskoj zgradi u starom sjedištu.
U toj je istoj zgradi, ali u prizemlju, Albanija, koja je primljena u NATO kad i Hrvatska. I u starom sjedištu sve dobro funkcionira, ali ipak ta zgrada, smatraju dužnosnici saveza, ne odgovara više potrebama proširenog NATO-a. U stari kompleks NATO se "privremeno" smjestio 1967. godine nakon što je izbacen iz Francuske.