U Hrvatskoj je do danas otkupljeno 347.000 nekadašnjih društvenih stanova, kojih je 55 posto placeno gotovinom, a ostatak se otplacuje obrocno i državi godišnje donosi 780 milijuna kuna što bi trebalo trošiti na stanogradnju. Sva su ta dosad uplacena obrocna sredstva, medutim, trošena nenamjenski, kazao je na saborskom Odboru za razvoj i obnovu državni tajnik za graditeljstvo Aleksander Russo, iznoseci podatak prema kojem je od 38 gradova, u kojima je novac od otkupa trebalo uložiti u stanogradnju, to ucinilo svega deset njih, gradeci tim novcem socijalne stanove.
Govoreci o stambenoj problematici u Hrvatskoj, Russo je kazao da društvena poticana stanogradnja (POS) i dalje za gradane znaci najjeftiniju kupnju jer cetvorni metar takvog stana stoji u prosjeku 1.109 eura.
- Do sada su izgradena 4.903 POS-ova stana, no angažiranost jedinica lokalne samouprave u ovom projektu je premala ili uopce ne postoji, pa se dogada da su POS-ovi stanovi u nekim gradovima skupi gotovo kao i stanovi na komercijalnom tržištu, naglasio je Russo. U vodu time pada, dodao je, osnova ideja POS-a - smanjenje cijene kvadrata na tržištu i jeftinije stambeno zbrinjavanje mladih obitelji. Nedovoljna angažiranost, zakljucio je, postoji i u izgradnji stanova za stradalnike Domovinskog rata, kojih je do sada napravljeno 5.888.
Kako je pak rezimirao Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu i jedan od rijetkih strucnjaka koji se bave stambenom problematikom u Hrvatskoj, svaki grad i županija u Hrvatskoj ima svoju strategiju razvoja, no nitko, a napose država, nema nacionalnu stambenu strategiju. Situacija se ekonomskom krizom i pogoršala jer su cijene stanova i dalje previsoke, a kreditna sposobnost sve manja, pa se, naveo je primjer, jedna trgovkinja i njena obitelj nipošto ne mogu nadati kupnji stana.
- Na stambenom tržištu dominiraju špekulanti povezani s politicarima, a dok je vecina tranzicijskih zemalja vec napravila plan kako pomoci ljudima koji su se kreditno zadužili zbog kupnje životnog prostora, u Hrvatskoj takvo nešto nije na vidiku. Strucnjaci iz Praga se cude, opcenito, kakve to, preskupe, cijene stanova imamo, kazao je Bežovan. On napominje da za 60 cetvornih metara hrvatski gradanin s prosjecnom placom raditi mora 11,5 godina. Hrvatska ne zna, kazao je, kolike su naše potrebe za stanovima, a nema niti porez na imovinu u kojoj se ne stanuje. Prema Bežovanovom podatku, naime, samo u Zagrebu prazno zjapi 16.600 stanova.