Hrvatska ce i stranim državljanima omoguciti povrat imovine oduzete za vrijeme bivše Jugoslavije, odlucila je jucer Vlada predlažuci izmjene Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisticke vladavine.
Stranci se tim zakonom izjednacavaju s hrvatskim državljanima i daje im se mogucnost da u roku od godine dana podnesu zahtjev za naknadu. Zahtjev ce ponovno morati predati i 4.211 osoba koje su vec zatražile naknadu ili povrat u proteklih 15 godina, ali su oni uglavnom odbijani jer stranci nisu imali pravo na povrat.
Po Vladinim procjenama, za naknadu za oduzetu imovinu država ce potrošiti najviše 977 milijuna kuna, od cega bi se najveci dio, 789 milijuna, isplatio u obveznicama, a ostatak od 188 milijuna u novcu. Razdoblje isplate bilo bi do 2034. godine. Maksimalan iznos odštete je 3,7 milijuna kuna. Državna uprava odlucivat ce koji su zahtjevi opravdani.
Prvi kriterij za opravdanost zahtjeva jest da je osoba bila vlasnik ili je rijec o nasljedniku prvog nasljednog reda, primjerice, bratu, sestri, bracnom drugu ili djetetu. Nadalje, pravo na naknadu nece imati oni koji su vec obešteceni medudržavnim sporazumima, poput Rimskih i Osimskih sporazuma te sporazuma bivše Jugoslavije s Njemackom i Austrijom.
Uz to, pravo na naknadu nece imati ni državljani onih zemalja koje isto takvo pravo nisu dale hrvatskim državljanima. Zbog svega toga u Ministarstvu pravosuda kažu da je teško jednoznacno reci hoce li, primjerice, esuli imati pravo na povrat imovine.
Isticu da je dobar dio talijanskih državljana pokriven sporazumima koje su sklopile Jugoslavija i Italija, da je dio njih imao i hrvatsko državljanstvo pa su tako ostvarili povrat imovine te procjenjuju da ce broj Talijana koji ce ostvariti pravo na naknadu biti oko tisucu.
Po tumacenju ministarstva, sigurno je da su obešteceni oni kojima je imovina oduzeta do 28. travnja 1948., kao i oni koji su nakon toga na podrucju Buja ostali bez imovine, ali prema istim zakonima. Napominju i to da pravo na povrat imaju samo oni koji su bez imovine ostali nekim državnim aktom.