Smanjenje izvornih prihoda gradovima i općinama kao rezultat promjena u poreznoj politici koje su stupile na snagu početkom godine, ne mora značiti pad javnog standarda građana. Istarski su se gradovi s problemom manjih prihoda suočili na različite načine - povećanjem prireza ili komunalne naknade, ali su do poboljšanja financijskog krvotoka pokušali doći i novcem iz fondova Europske unije, te većim omogućavanjem privatnih investicija.
Nisu im pale cijene nekretnina
- Manje novca iz izvornih prihoda za nas je izazov. Grad Rovinj je u posljednjih osam godina što zbog zakonskih izmjena što zbog utjecaja krize izgubio trideset posto izvornih prihoda ili više od 30 milijuna kuna godišnje. Neovisno o značajnom gubitku financijskih sredstava Rovinj iz godine u godinu napreduje", kaže IDS-ov gradonačelnik Giovanni Sponza.
Prvi čovjek Rovinja ističe kontinuitet javnih i privatnih investicija, te tvrdi kako se radi o jednom od rijetkih gradova u kojem nisu pale cijene nekretnina. Stopa nezaposlenosti pala je za 16 posto u odnosu na 2014. godinu, što Rovinj pozicionira na predzadnje mjesto u Istri po stopi nezaposlenosti.
U gradskoj upravi Rovinja naglašavaju kako žele realizirati što više investicija, javnih i privatnih. "Poznati su nam planovi rovinjskih turističkih tvrtki Maistra i Valalta, pa si mogu dopustiti procjenu da će se u naredne tri godine na području Rovinja realizirati javne i privatne investicije ukupne vrijednosti veće od jedne milijarde kuna", naglašava Sponza.
Na popisu rovinjskih investicija nekoliko je značajnih gradskih javnih projekata, te velika ulaganja u turizam. Riječ je o komunalnom opremanju poduzetničke zone Gripole-Spine, za koji u gradskoj upravi kažu kako postoji velik interes obrtnika potaknutih poticajima i omogućavanju korištenja gradskog zemljišta.
Rovinj bi u naredne tri godine trebao dobiti pročistač otpadnih voda, te 25 kilometara kanalizacije tamo gdje danas nedostaje. Za tu investiciju koristit će se i sredstva iz EU fondova.
Konačno je na red stiglo i rješavanje statusa
Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju "dr. Martin Horvat", koja je postala dio sveistarskog projekta za razvoj zdravstvenog turizma. O tome se grad Rovinj sporazumio sa županijom. Javlja se veliki broj zainteresiranih ulagača u zdravstveni turizam, kažu u gradskoj upravi.
Projekt Južne gradske luke, za koji se završava izrada dokumentacije, kandidirati će za fondove EU. Namjera je da luka postane opremljenija za nautički turizam, ali i za tradicijsko ribarstvo.
U gradskoj upravi Rovinja imaju spremne i planove za dogradnju Doma za starije i nemoćne "Domenico Pergolis", za to očekuju pomoć županije i države. Planira se i uređenje kazališta "Antonio Gandusio" za što se treba izraditi dokumentacija i prijaviti se za EU fondove.
Turizam je ipak glavni adut
Ipak, najveće stavke u katalogu rovinjskih gradskih investicija nalaze se u novim velikim turističkim objektima.
Giovanni Sponza kaže da s turističkim tvrtkama rade "na stvaranju preduvjeta za investicije odnosno na prostorno planskim dokumentima. Većina je već usvojena na Gradskom vijeću, a sada se radi na projektima koji će omogućiti velike investicije turističke privrede".
Prije svega, riječ je o velikima investicijama Maistre u rekonstrukciju hotela Adriatic, koja je pri kraju, dok se na jesen se kreće s rušenjem i, nakon toga, izgradnjom novog hotela Valdaliso. Naredne, 2016. godine srušit će se hotel Park, te sagraditi novi.
Velike promjene dogodit će se i na Valalti, čiji će se naturistički kamp preurediti te ponuditi gostima nove sadržaje.
Sve te javne i privatne investicije, koje su planirane za naredne tri godine, vrijedit će više od milijardu kuna.
- Rovinj je jedan od vrlo rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je smanjio građevinsko područje napose u turističkim zonama. Orijentirali smo se na kvalitetu," objašnjava gradonačelnik Sponza, te naglašava kako je "smisao svake javne ili privatne investicije, bila ona mala ili velika, očuvanje rovinjskih prirodnih i kulturnih ljepota." ( Dubravko GRAKALIĆ)