Do kraja ove godine na pulskoj rivi pocet ce izgradnja obalnog kolektora kanalizacijskog sustava Pule. Uz ovaj najosjetljiviji dio sustava, gradit ce se kanalizacija i u drugim, povezanim dijelovima grada, no jasno je da je obalni kolektor prioritet jer je Pulski zaljev desetljecima zagadivan fekalnim vodama iz pulskih kucanstava.
Gradonacelnik Boris Miletic prvi opširnije prezentira ovaj projekt od kojeg se puno ocekuje i koji nudi novu mogucnost razvoja Pule.
- Izgradnja kanalizacijskog sustava, ciji je segment obalni kolektor na rivi, je jedan od najvažnijih prioriteta ovoga grada jer ce se njime omoguciti dugorocni razvoj i povratak Pule moru.
Novi razvoj grada
- Osim što imamo obvezu koju je propisala Europska unija s rokom prilagodbe do 2017., ovaj sadašnji primitivan nacin ispuštanja fekalne kanalizacije u podmorje kod nas, a drugdje u potoke ili rijeke, naprosto nije ekološki prihvatljiv. I nakon isteka roka bit ce sankcioniran. No, neovisno o tim rokovima, koje cemo mi ispuniti puno prije, omogucit cemo novi razvoj našega grada.
Pula je niz desetljeca bila jako vojno i industrijsko središte, a sada možemo razgovarati o civilnim sadržajima i iskoristiti blagodati zašticenog zaljeva, posebno velicanstvenog pogleda na amfiteatar s mora pa vec sada lucka uprava uspostavlja kontakte za cruising turizam. Glavni preduvjet je da kanalizacija ne završava u Pulskom zaljevu, vec da ga iskoristimo za sasvim drugu namjenu. Teško je govoriti o razvoju i turisticko-ugostiteljskim sadržajima bez rješavanja kanalizacije na rivi.
Upravo tako gledam projekt izgradnje kanalizacije, kao preduvjet razvoja Pulskog zaljeva i u pravom smislu rijeci vracanja grada moru gdje bi se velik dio društvenih aktivnosti i života grada i gradana odvijao na mjestu koje prilici jednom mediteranskom gradu kao što je Pula.
- Realizacija tako velikog projekta ima i svojih mana, prvenstveno neugodnosti koje ce tijekom radova trpjeti gradani i pulski promet.
- Gradnja infrastrukture ispod površine, kopanje cesta, usporavanje ili zatvaranje prometa, sve to izaziva negodovanja. Kada se nakon radova sve zatrpa i stavi u pogon, to se i ne vidi. I do sada je vec puno napravljeno, kilometri infrastrukture, a malo se toga znacajno promijenilo jer i dalje fekalne vode završavaju u zaljevu. Ljudi ustvari nemaju predodžbu o obujmu posla jer se ne vidi. Medutim, osobno mi je neprihvatljivo da u 2010. godini velik postotak fekalnih voda bez ikakvog tretmana završava u podmorju. To je nedopustivo prema prirodi i okolišu.
- Na koji se nacin namjerava gradanima prezentirati projekt, jer mnogima ce biti nejasan, a izazvat ce velike poteškoce u svakodnevnom životu.
- Naša je dužnost, gradske uprave i Herculanee, kroz raznorazne oblike komunikacije s gradanima poput press konferencija, prijenosa sjednica Gradskog vijeca, odredenih TV emisija te u konacnici putem letaka i jumbo plakata informirati i pokazati gradanima u što se troše proracunska sredstva i koji su benefiti od toga. Dužnost nam je gradanima pružiti potpunu i kvalitetnu informaciju da bi u potpunosti shvatili projekt i zbog cega je on važan.
Produživanje rive
- Kada se gradi kanalizacija, ljudi odmah pomisle na rješavanje problema poplavljivanja nekih dijelova Pule. Zanima ih kako ce to utjecati na uobicajeno nakupljanje vode na Trgu Republike, Portarati i Flanatiku za velikih kiša te hoce li sprijeciti katastrofe poput nedavnih na Velom Vrhu i u Štinjanu.
- Izgradnja obalnog kolektora prvenstveno koristi zbrinjavanju fekalnih voda. Ako govorimo o starogradskoj jezgri, tu je sustav kanalizacije mješovit jer nije moguce ici u razdjelni sustav. To bi bilo neracionalno, a zbog bogatog kulturnog nasljeda, pitanje je koliko bi trajalo. S druge strane, sigurno da današnji sustav oborinske odvodnje više ne zadovoljava gradske potrebe, posebno jer je kolicina padaLina iz godine u godinu sve veca, ali i zato jer je intenzitet vršnog opterecenja sve veci i veci.
Nedavno je palo više od 150 litara po kvadratnom metru, a godišnji prosjek je 700 litara. Poznato je da Pula, posebno centar grada, pri padalinama vecim od 60 litara na odredenim tockama ima problema s poplavama, no radimo na njegovom otklanjanju. Jedna od zamisli je da se dio oborinskih voda koje opterecuju kanal Pragrande preusmjeri na kanal Dolinka, cime bi se smanjio pritisak. Ukoliko se, pak, i dalje bude dogadalo da padne oko 150 litara po kvadratnom metru u kratkom periodu, morat cemo posegnuti za dodatnim rješenjima, na cemu naše strucne službe vec rade.
- Iz Vaših odgovora ocito je da ce taj projekt znaciti uredenje obalnog dijela grada poput, primjerice, u Zadru i Splitu.
- Nakon što izgradimo infrastrukturu kanalizacije na redu je projekt koji smo ustvari vec pokrenuli - produživanje i uredenje rive, odnosno šetnice koja ce se koristiti za društvene dogadaje. Poput Zadra i Splita tako ce i Pula konacno dobiti znacajan prostor u zaljevu koji do sada nije bila u mogucnosti kvalitetno koristiti. Zaista se ne možemo ponositi ovim što danas podrazumijevamo pod rivom. Izgradnja kanalizacije na rivi je preduvjet za njezino uredivanje, a najvažnije je da se nece iznova morati kopati.
- Kako napreduje projekt uredenja rive?
- Konzultiranje s gradanima i gospodarstvenicima bio je nulti korak da bi se dobio jasan razvoj Pule prema moru. Stvorena je baza za uredenje i sada krecemo s natjecajem za urbanisticko uredenje rive. Do kraja godine bi trebao biti gotov natjecaj, a zatim za mjesec-dva i rješenje uredenja rive koje bi se potom prezentiralo javnosti.