Miletić: Vjerski centar mora se uklopiti

Nedavni prosvjed žitelja Valmada (D. MEMEDOVIĆ)
Nedavni prosvjed žitelja Valmada (D. MEMEDOVIĆ)

Islamski centar na Valmadama, plinofikacija Pule, cijene vrtića, gradski bazen te druge nacionalne i lokalne teme bile su povod za razgovor s pulskim gradonačelnikom Borisom Miletićem. Nismo izbjegli pitati ga koja su kapitalna ulaganja u gradu ove godine i kako će se svi ti poslovi privesti kraju. Jedna od trenutno najaktualnijih tema u Puli je izgradnja islamskog centra koja je predviđena na području Valmada čemu se oštro protive tamošnji stanovnici. Osim prosvjeda, stanovnici su najavili i pokretanje peticije kako bi spriječili samu izgradnju.

Potrebna je komunikacija

- Zajedničkim razgovorima i komunikacijom s građanima želimo doći do optimalnog rješenja i potvrditi da je Pula multikulturalna, tolerantna i otvorena sredina. Kao i do sada, uvažit ćemo konstruktivne prijedloge, ali i voditi računa da se pripadnici svih religija ovdje i dalje osjećaju ugodno. Građani su i sami u više navrata istaknuli da nisu protiv samoga projekta centra u Puli, te su iskazali razumijevanje za potrebe ispoljavanja vjerskih sloboda, tim više što su projektom predviđeni i novi društveni sadržaji. Doduše, Islamski centar već postoji u Puli, u samom centru grada nasuprot žute škole, već više od 40 godina. Istaknuo bih da je prezentacija idejnog rješenja našim sugrađanima koji žive u Valmadama bila tek nulti korak te da je i dalje potrebna komunikacija upravo da bi u potpunosti mogli sagledati želje, argumente i potrebe samih mještana.

Kod moguće izgradnje jednog polivalentnog vjerskog centra potrebno je voditi računa o njegovom uklapanju u tradicionalnu istarsku arhitekturu, odnosno istarsko podneblje, ali i o izgradnji potrebne infrastrukture što će poboljšati život cijelog područja. S obzirom na iskazan stav građana koji žive na tom području, zadužio sam naše stručne službe da nađu moguće alternativne lokacije za sam centar. Izgradnja sličnih vjerskih objekata u Rijeci i Zagrebu odličan je pokazatelj zajedništva koje treba poticati i suživota kojeg treba njegovati te sam siguran kako ćemo i u Puli slijediti njihov pozitivan primjer.

Od početka godine pulski roditelji izražavali su nezadovoljstvo povećanjem cijena vrtića. Najavili ste mogućnost revidiranja te odluke.

- Zbog porezne reforme Vlade RH kojoj smo se usprotivili zbog socijalne nepravde, lokalne zajednice zakinute su za značajna sredstva te smo bili primorani poduzeti niz mjera kako bi osigurali kontinuitet usluga koju svakodnevno pružamo građanima. Vjerujte mi da nije bilo nimalo lako donijeti odluku o povećanju dijela koje će roditelji morati izdvajati za svoje dijete jer i tih 40 kuna je nažalost velikom broju građana u današnje vrijeme značajan izdatak. Međutim, odgovorno vođenje jednog grada ponekad zahtjeva i donošenje ovakvih nepopularnih odluka, ali uvijek donosimo odgovorne odluke i vodimo računa o najmlađima, a naročito o djeci roditelja slabije imovinske moći. Zbog toga je čitav niz mjera koji se odnosi na tu kategoriju ostao kakav je i bio. Za razliku od mnogih drugih hrvatskih gradova, poput primjerice Zagreba, u Puli svako dijete ima osigurano mjesto u vrtiću, a uvjeti upisa u vrtiće ostali su jednaki za svu djecu i roditelji plaćaju isti iznos bez obzira odaberu li privatni ili gradski vrtić. Bliži se kraj prvog kvartala i već procjenjujemo realne učinke donesenih mjera te ćemo sukladno tome smanjiti izdatke roditelja ukoliko se pokaže da imamo prostora za to.

Kapitalni projekti u Puli ipak se i dalje provode poput primjerice plinofikacije koja se bliži svome kraju. Kako ste zadovoljni dinamikom radova i hoće li biti gotovi do svibnja kada se planira gašenje starog sustava?

- Projekt plinofikacije Pule jedan je od najznačajnih gradskih projekata u posljednjih stotinjak godina i od vitalnog je značenja za gospodarski razvoj i zaštitu okoliša. Projekt je ušao u svoju posljednju fazi i radovi su stigli do samog centra grada. Od 2007. godine kada smo krenuli do danas izgradili smo 177 kilometara cijevi i novi energent približili svim kućanstvima. Sigurno da ponekad nije bilo lako izdržati prekope i zatvorene ceste i zato se svim svojim sugrađanima i ovim putem zahvaljujem na strpljenju i povjerenju koje su nam dali.

U Šijani je nedavno puštena u promet četverotračna prometnica do Stancije Peličeti, međutim ostaje otvoreno pitanje uređenja rotora kao i rješavanje problema plavljenja tog dijela grada.

- Unazad samo nekoliko godina ova je dionica bila jedna od prometno najkritičnijih u cijeloj Istri, posebice u ljetnim mjesecima. Danas je situacija kudikamo bolja i spremno dočekujemo turističke sezonu. Kada govorimo o rješavanju odvodnje oborinskih voda, to je jedan je od ključnih prioriteta Grada Pule kojemu se posvećuje velika pažnja. Područje oko kružnog toka u Šijani posebno je osjetljivo, a prilikom uređenja kružnog toka, osim estetike, potrebno je razmišljati i o funkcionalnosti. S Hrvatskim cestama i Hrvatskim vodama imamo odličnu suradnju tako da ćemo i to pitanje zajedničkim snagama riješiti. Uređenjem ove prometnice i izgradnjom kružnog toka, Pula je dobila jedan moderan ulaz u grad, kakav najveći istarski grad i zaslužuje. Međutim to predstavlja i nove izazove, jer se novi ulaz sada spaja na stogodišnju infrastrukturu Pule, u koju godinama ulažemo, ali ne može se u par mandata nadoknaditi propušteno desetljećima.

Nakon više desetljeća čekanja konačno je krenula i izgradnja nove, 600 milijuna kuna vrijedne bolnice u Puli.

- Izgradnju nove bolnice u Puli građani Istre nestrpljivo su čekali već niz godina i sam je projekt nekoliko puta nepravedno odgađan. Mi smo i ranije kao Grad, učinili apsolutno sve što je bilo u našoj moći da se čim prije započne s izgradnjom bolnice koja će dugoročno riješiti problem zdravstvenog sustava na našem području. Za novu bolnicu Grad je donirao zemljište i oslobodio je plaćanja komunalnih doprinosa, odnosno ukupno uložio 17 milijuna kuna. U Istri se svake godine ostvari višak prihoda nad rashodima, odnosno Istra godišnje financira druge dijelove Hrvatske s više od 800 milijuna kuna. Taj iznos dostatan je za izgradnju jedne i pol bolnice godišnje, a od početka projekta izgradnje nove bolnice u Puli 2003. godine Istra je u središnju blagajnu uplatila vrijednost od najmanje 16 novih bolnica. Prema tome kada vidimo koliko stotina milijuna kuna godišnje odlazi iz Istre u Zagreb, tada je svima jasno da je Istra do sada bila nepravedno zakinuta. (Cristian Bruno GALIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter