Unatoč očekivanjima, početak političke 2017. godine ne obilježavaju samo pripreme za lokalne izbore pred ljeto. Slučaj Agrokor, odnosi u vladajućoj koaliciji te najavljene suštinske promjene političkog sustava važne su teme o kojima smo razgovarali s Borisom Miletićem, predsjednikom Istarskog demokratskog sabora.
- Posljednjih dana glavna tema je Agrokor i njegova sudbina. Treba li politika, odnosno Vlada spašavati privatnu tvrtku i, ako smatrate da treba, do koje mjere?
- Vlada ne treba spašavati privatne firme, ali treba učiniti sve što je u njenoj moći da se očuvaju radna mjesta i zaštite dobavljači.
- Koliko je istarsko gospodarstvo, gdje je Agrokor prisutan kroz Agrolagunu, pod udarom tih zbivanja?
- Siguran sam da će Agrolaguna, zahvaljujući prije svega kvaliteti svojih proizvoda, imati mjesto na tržištu i time osigurati svoju opstojnost, bez obzira na vlasnika.
- Vladajuće stranke najavile su novi izborni zakon za parlamentarne izbore, sa čime se složio i SDP. Najavljuje se manji broj izbornih jedinica? Podržavate li te zamisli i što bi to značilo za IDS?
- Izborni zakon previše je složeno pitanje da bi se o tome dogovarale dvije-tri najveće stranke u Hrvatskoj. U svim demokratskim zemljama, kad je u pitanju izborni zakon, postoji veliki konsenzus između svih relevantnih stranaka, ali i javnosti. Bilo kakav politički inženjering o krojenju izbornih jedinica u režiji tek nekoliko stranaka značio bi ozbiljan korak unatrag za našu demokraciju.
U Hrvatskoj postoji ozbiljan deficit između predstavničke vlasti i građana, pa tako građani prečesto imaju dojam da njihovi interesi i potrebe nisu dovoljno zastupljeni u Saboru. Manjim brojem izbornih jedinica taj bi se problem dodatno naglasio, a ionako velik procjep između građana i zastupnika postao bi još veći.
- Kako bi u takvoj situaciji prošli stanovnici Istre?
- Dat ću vam primjer – građani Istre i građani Gorskog Kotara nemaju iste potrebe i prioritete, ne susreću se s istim problemima u svom kraju i zato sužavanje izbora zastupnika za Hrvatski sabor nije logično. Čvrsto sam uvjeren da veza između građana i njihovih parlamentarnih zastupnika treba biti puno jača nego što je sad, a to je moguće ostvariti samo ako parlamentarni zastupnici odgovaraju svojoj izbornoj jedinici, odnosno izbornom okrugu. Ljudi žele da ih predstavljaju oni koji poznaju njihove probleme. Takav sustav prisutan je u mnogim razvijenim zemljama i mi kao stranka isključivo tako funkcioniramo, usprkos hrvatskom modelu koji to uopće ne potiče.
A ove nove ideje dodatno idu u smjeru udaljavanja zastupnika od građana i njihovih problema, odnosno u smjeru još veće centralizacije. Ukratko, ili netko opet nije dovoljno dobro promislio pa istrčava s nekakvim polurješenjima ili se radi o interesnim kalkulacijama koje ponovno idu na štetu građana. I demokracije.
- Može li se mijenjati izborni zakon bez prethodne decentralizacije države? Ili je riječ o "paketu" kojim se pokušava promijeniti državni ustroj, iako su stajališta velikih stranaka o tome podijeljena?
- Ako želimo konačno postaviti sustav na zdravim temeljima, bilo bi daleko ozbiljnije da ustroj državne uprave i izborne jedinice idu zajedno. Za početak, ovaj bi proces trebao biti transparentan. Krajnje je neodgovorno da se pod krinkom tobožnjih "racionalizacija i ušteda" stvara još centraliziraniji sustav. Najgore je - i jako zabrinjavajuće – da svako ministarstvo vodi svoju politiku. Dodajte tome i lošu komunikaciju koalicijskih partnera na vlasti, Mosta i HDZ-a, i napisali ste formulu za kaos.
Svakoj reformi treba pristupiti na ozbiljan i održiv način. IDS se vrlo jasno protivi tobožnjim 'racionalizacijama' koje se netočno i gotovo cinično pakiraju kao reforme. Time se ništa neće postići, osim što će se smanjiti kvaliteta usluga koje dobivaju građani!
Dakle, Hrvatskoj ne treba parcijalno, već cjelovito rješenje! A to je najprije suštinska decentralizacija, a zatim cjelovita, stručna i pametno osmišljena racionalizacija sustava državne uprave i lokalne samouprave.
- Financijska decentralizacija, o kojoj se govorilo u izbornim kampanjama, doima se zaboravljenom. Ne govori se ni o poreznom udaru na jedinice lokalne samouprave početkom ove godine – znači li to da financiranje općina i gradova dobro funkcionira?
- Posljednjom poreznom reformom Vlada je ozbiljno ugrozila mogućnost lokalnih zajednica da kvalitetnije izvršavaju svoju razvojnu ulogu, a sve zato da bi kratkoročno napunila državni proračun, bez ikakve jasne strategije i plana.
IDS je postavio decentralizaciju na nacionalni dnevni red i to je zaista ogroman uspjeh, no tu nećemo stati. U izbornoj kampanji svima su bila puna usta decentralizacije, a na kraju je priča opet spala na tri konkretna slova – IDS! I ja sam siguran da ćemo mi uspjeti u tome. Neće biti lako, ali ponovit ću ono što sam više puta rekao – Istrijani ne biraju lakši, nego ispravan put.
Podsjetit ću, decentralizacija Hrvatske znači brži gospodarski razvoj, nove investicije, nova radna mjesta, nove prihode, bolji standard i kvalitetu života za građane ne samo Istre, već i svih ostalih dijelova Hrvatske. Ako su HDZ i Most odustali od decentralizacije, morat će građanima objasniti zašto. A što se tiče udara na lokalne jedinice, reći ću samo da su s obzirom na količinu novca koju Istra uplati u državnu blagajnu, Istrijani prvaci ekonomskog patriotizma.
- Predsjednik SDP-a predložio je veće ovlasti za predsjednika Republike, pa čak i mogućnost da on izravno odabire ministre u Vladi. Kako to komentirate?
- Moram priznati da nisam najbolje shvatio prijedlog predsjednika SDP-a, a čini mi se i da nisam jedini. Vjerujem da je pokušao biti ironičan jer bi takav tip podjele vlasti trebalo prvo patentirati – tako nešto nigdje ne postoji!
O pitanju uloge i ovlasti institucije predsjednika ili predsjednice RH treba voditi javnu raspravu. No s obzirom na okolnosti u zemlji, to nije prioritetno pitanje. IDS se u svakom slučaju zalaže za jačanje parlamentarizma, odnosno, jačanje uloge Sabora koji danas prečesto formalizira odluke Vlade.
- Kakva je suradnja IDS-a i SDP-a, kao najveće oporbene stranke, posljednjih mjeseci, nakon izbora Bernardića za predsjednika SDP-a? U Istarskoj županiji oštra ste izborna konkurencija, hoće li doći do suradnje u Primorsko-goranskoj županiji i gradu Rijeci?
- S novim predsjednikom SDP-a imam dobru komunikaciju. No, svaka županijska organizacija vuče svoje poteze i naravno, suočava se s posljedicama, dobrim ili lošim. S primorsko-goranskim SDP-om mi smo prekjučer potpisali koalicijski Sporazum za grad Opatiju, zajedno s HNS-om, HSU-om i PGS-om. Ne sumnjam da će iz ove suradnje proizaći najbolji program za građane. S druge strane, imamo istarski SDP koji je na izbore odlučio ići u drugoj kombinaciji. Rezultati izbora najbolje će pokazati što građani o tome misle. Moja je jedina želja da izborna kampanja bude pristojna i korektna. Svako sučeljavanje argumenata je odlično, ali destrukciji nije mjesto u politici. (Dubravko GRAKALIĆ)
.