Neočekivani prijedlog o uvođenju obaveznog vojnog roka, kojeg su u javnost iznijeli članovi vladajuće koalicije, podijelio je javnost. Dok na nacionalnoj sceni neke političke stranke podržavaju tu zamisao, istarski političari i saborski zastupnici jedinstveni su u odbacivanju prijedloga o služenju obaveznog vojnog roka.
IDS-ov predsjednik Boris Miletić kaže da se "Klub zastupnika IDS-a oštro protivi uvođenju obveznog vojnog roka."
"Obzirom na situaciju u kojoj se RH nalazi, takvo što je financijski neostvarivo, a s druge strane ne predstavlja trenutni prioritet. Stava smo da treba uvažiti činjenicu da se 2007. godine, kada je zamrznut obvezni vojni rok, svega 10 posto mladih prijavilo se za služenje vojnog roka, dok je ostalih 90 posto ili tražilo izuzeće ili odlučilo svoj rok odraditi u civilnoj službi. Dakle, mladi su jasno rekli što misle o tome," podsjeća predsjednik IDS-a Miletić.
Ništa od toga
"IDS se dosljedno zalaže za demilitarizaciju Hrvatske, a bivše vojne zone treba staviti u funkciju razvoja. Smatramo da bi mladi imali više koristi od MORH-a kad bi država stavila u funkciju gospodarstva bivše vojne zone, s ciljem otvaranja novih radnih mjesta i podizanja društvenog standarda svih građana, a posebice mladih,“ napominje Boris Miletić.
Nezavisni zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin naglašava kako je to "slojevito pitanje."
"U tom slučaju podsjećam da bi u vojsku trebali ići i muškarci i žene. Iz ustavnih razloga, trebali bi u vojsku ići zajedno i na trenutke bi to moglo izgledati kao velika radna akcija iz socijalističke prošlosti. Samo skuplja," komentira zastupnik Radin.
SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin napominje kako vladajuća koalicija provodi politiku – "novi dan nova reforma".
"Ne sjećam se da se o uvođenju obaveznog vojnog roka pričalo u kampanji, bilo od strane HDZ-a, bilo Mosta. Primjerice, u Programu Vlade koji je usvojen prije davnih mjesec dana, taj se prijedlog uopće ne spominje. Ali dobro, kao da je to bitno," kaže Grbin i podsjeća da je o obaveznom služenju vojske u svojoj izbornoj kampanji govorila predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
"Hrvatska se još 2007. godine opredijelila za profesionalizaciju vojnih snaga, kao što je to učinila većina država članica EU i NATO-a. Nema potrebe da se to mijenja jer ne vidim što bi generacije mladih dobile provodeći šest mjeseci ili godinu dana u vojsci ako to ne žele," kaže Peđa Grbin.
Uvođenje obaveznog vojnog roka ne podržavaju ni Hrvatski laburisti.
"Iskreno me čudi što je ideja o uvođenju vojnog roka došla od zastupnice Mosta Ines Strenja Linić, tim više što ta tema nikada nije bila navedena u pregovorima Mosta sa bilo kojom koalicijom. Uvođenje vojnog roka sigurno nije "reformsko pitanje", a jedino su reforme bile retorika Mosta.", napominje saborska zastupnika i predsjednica Hrvatskih laburista Nansi Tireli. Tireli također podsjeća da dobrovoljno osposobljavanje za vojnu službu već postoji, pa je neobično da zastupnica "Mosta" koja je članica Odbora za obranu to ne zna.
Tireli upozorava i na kontradiktorne izjave drugih članova Domoljubne koalicije, poput pravaša koji traže obavezni vojni rok "zbog opasnosti od Srbije."
Preskupa ideja
"Uvođenje obaveznog vojnog roka nije jeftino, a vojska trenutno nema sredstava za takav projekt. Nema ga ni Hrvatska. U trenutku kada se s nestrpljenjem očekuje prijedlog državnog proračuna i pod povećalom traži gotovo svaka kuna, trošak održavanja vojnog pogona bio bi pravi tsunami," kaže Nansi Tireli.
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja kaže kako se radi o "preskupoj ideji".
"Trebali bi jačati Civilnu zaštitu, koja je upotrebljiva i za elementarne nepogode i druge slučajeve u kojima smo ugroženi. Uložio bih nešto novaca u spremnost stanovništva da međusobno pomaže drugima i to je mnogo efikasnije od obaveznog vojnog roka," poručuje Hrelja. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU