U prostorijama Komunalne palače gradonačelnik Boris Miletić održao je konferenciju za novinare na temu "Građani žele gradski bazen dostupan svima" želeći, kako je rekao, pojasniti stavove gradske uprave oko izgradnje bazena. No, rezimirajući sve dosad prikupljene informacije, najizglednije je, kako je rekao, da će se bazen graditi na Verudi pored Doma sportova "Mate Parlov" i da će biti dimenzija 33x25 metara, uz dva manja dodatna bazena.
Osvrnuo se i na anketu koju provodi Ipsos Puls i koju je, kako je rekao, naručio Grad Pula i platio 21 tisuću kuna.
- Gradska uprava redovito istražuje potrebe građana putem anketa. Kad je izgradnja sportske infrastrukture u pitanju, prvi prioritet, nakon dovršetka gradskog stadiona, nam je izgradnja gradskog bazena. Ovo je prevažna tema da o njoj razgovaramo bez podloge i, prije svega, bez da vidimo što građani misle o tome. Kad budemo dobili sve podatke iz ankete, predstavit ćemo ih javnosti, a vjerujem da će to biti već idućeg tjedna - rekao je gradonačelnik.
Govoreći pak o samom bazenu i varijantama koje se nude, naglasio je da je tu važno sagledati projekt iz više kutova, a kad skupe sav materijal održat će se i tematska sjednica Gradskog vijeća o bazenu, i to već u veljači.
- Ove godine u proračunu smo rezervirali 1,9 milijuna kuna za što kvalitetniju pripremu projektne dokumentacije. No, za samu izgradnju Pula sport će, kao nositelj investicije, uzeti kredit. Koliko će on iznositi ovisi o odabiru bazena. Bazen, kao što smo otpočetka isticali, mora služiti svim građanima i svim uzrastima te istovremeno biti ekonomski održiv. Iz prikupljenih iskustava drugih gradova u Hrvatskoj i inozemstvu, pokazuje se da se gradski bazeni ne mogu samofinancirati te da dio prihoda ostvaruju od pružanja usluga korisnicama, ali je dio nužno osigurati u proračunu - rekao je Miletić.
Dodao je kako vjeruje da građani nemaju prave informacije o ponuđenim opcijama, a izgledne su četiri opcije zatvorenih gradskih bazena: bazen dimenzija 33x25 metara koji je dostatan za vaterpolo natjecanja, ali bez dodatnih bazena, čija bi izgradnja koštala oko 30 milijuna kuna; bazen 33x25 metara dodatnim bazenima za djecu, neplivače i osobe s invaliditetom, čija bi izgradnja koštala 36 milijuna kuna; veliki olimpijski bazen 50x25 metara bez dodatnih sadržaja čija bi izgradnja koštala oko 43 milijuna kuna te bazen dimenzija 50x25 metara s dodatnim manjim bazenima čija bi izgradnja koštala oko 52 milijuna kuna. Miletić je spomenuo i opciju bazena najmanjih dimenzija 20x18 metara koje se, kako je napomenuo, sve češće grade na sjeveru Italije.
- Trošak održavanja (sigurnosne mjere, zaposlenici, osiguranje i ostalo) varira, prema iskustvima koje smo dobili. Dakle, nema jedinstvenog troškovnika, već troškovi ovise od grada do grada - rekao je Miletić.
- Zasad, okvirni izračuni, ovisno o modelu, pokazuju da bi troškovi za bazen 33x25metara bez dodatnih sadržaja godišnje iznosili oko tri milijuna kuna, bez PDV-a, bazen istih dimenzija, ali s dodatnim sadržajima koštao bi oko 3,2 milijuna kuna, dok za olimpijski bez dodatnih sadržaja troškovi održavanja iznose 4,2 milijuna kuna. Za olimpijski bazen s dodatnim sadržajima još čekamo podatke i neki okvirni izračun. No, uskoro ćemo ionako imati egzaktne podatke - rekla je dogradonačelnica Elena Puh Belci.
Gradonačelnik je istaknuo da bi struka, a ne politika, trebala odlučivati o lokaciji i veličini bazena, a za sada je struka rekla da je gradnja bazena na Verudi, gdje postoji sva infrastruktura, optimalno rješenje.
- Rekao sam da ćemo bazen početi graditi u ovom mandatu i hoćemo, ali trebamo biti vrlo odgovorni prema sredstvima građana. Prema onome što je rekla struka, najoptimalniji bazen za grad Pulu bio bi 33x25 metara s dodatnim bazenima, jer je to ono što i proračun može podnijeti bez dodatnih nameta i ukidanja stečenih prava - ustvrdio je gradonačelnik.
Odgovarajući na novinarsko pitanje zašto se u anketnom pitanju govorilo o mogućnosti povećanja prireza bude li se gradio olimpijski bazen, gradonačelnik je rekao da imaju ograničene prihode jer se bazen financira iz nenamjenskih sredstava te da je pitanje do kojeg iznosa mogu financirati bazen bez dodatnog opterećenja.
- Ja ću slušati svoje građane, ako žele olimpijski bazen moraju znati da postoji i ta mogućnost. Bazen će se financirati iz nenamjenskih sredstava, a to su prihodi od poreza i prireza te imovine - rekao je gradonačelnik te dodao da nisu za opciju povećanja prireza pa zato nisu razgovarali niti o tome na koliko bi se prirez mogao povećati. (Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU 29. SIJEČNJA