Premijer Zoran Milanović u nedjelju je, na obilježavanju 70. obljetnice proboja logoraša iz ustaškog logora u Jasenovcu, poručio kako hrvatski Ustav govori da su temelji hrvatske suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata izraženi nasuprot proglašenju NDH, pozvavši sve one kojima to nije jasno da se javno zauzmu za unošenje NDH u Ustav.
Milanović je istaknuo kako u Jasenovcu govori peti put, ponavljajući stvari "koje treba ponavljati, ali od kojih ljudi okreću glavu". Upravo je, dodao je, i bit politike kao posla i poziva koji treba biti pun sadržaja i smisla, progovoriti o svemu što se događalo u jasenovačkom logoru i na drugim mjestima, o odnosima među ljudima, između ljudi i zajednica u društvu, između dobra i zla "i one banalnosti zla u svakom čovjeku koje čuči i vreba".
U prilog tome pročitao je uvod iz hrvatskog Ustava da bi, kako je rekao, neke stvari u najboljoj namjeri učinio jasnijima i "skinuo možda i osjećaj krivnje i frustracije s nekih koji ne razumiju ili ne žele razumjeti": "Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskog naroda, potvrđenu slijedom ukupnog povijesnog zbivanja u različitim državnim obličjima, te održanjem i razvitkom državotvorne misli u povijesnom pravu hrvatskog naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata u odlukama ZAVNOH-a izraženoj nasuprot proglašenju NDH 1941. godine..."
"Ako ovo nije jasno svakom Hrvatu i građaninu Hrvatske, svakom političaru, onda neka se, molim lijepo, demokratskim sredstvima izvoli zalagati za nijekanje ovoga i za promjenu hrvatskog Ustava i unošenje u hrvatski Ustav Nezavisne Države Hrvatske. Ali, takvog junaka ja još čuo nisam i čekam da izađe i kaže ako to zaista misli, a u međuvremenu ja ću ponoviti ovo - za mene je u Drugom svjetskom ratu postojala smao jedna hrvatska vojska, to su bili hrvatski partizani i partizani Hrvatske", poručio je.
Milanović je kazao kako njegovi preci, kada su 1941. u Dalmaciji odlazili u partizane, nisu znali tko je načelu tog pokreta, već su išli kao patrioti i borci za slobodu, "protiv porobljenja svoje dalmatinske i hrvatske braće, za zaštitu Srba nad kojima je provođen zulum".
"Imali su samo obične, najobičnije ljudske idelae. Hrvatska Lika, Banija, Kordun i narodi koji su tamo živjeli, i hrvatski Srbi, narodi Primorja, Gorskog kotara, Istre, to je hrvatska vojska i na nju moramo i uvijek ćemo biti ponosni i otvoreno govoriti o svemu onomne što nije dobro. I o zločinima, i o ubojstvima nakon Bleiburga, ne na Bleiburgu, na Teznom, gdje je šačica razbojnika i ratnih zločinaca za sobom povela tisuće i tisuće mladih ljudi u uniformama koji su bez suđenja, ne na Bleiburgu, ubijeni. Od toga nitko ne treba okretati glavu i o tome treba otvoreno govoriti. No, Bleiburg je mjesto žala i komemoracije propasti Nezavisne Države Hrvatske, države koja nije bila država hrvatskog naroda i protiv koje je hrvatski narod i srpski narod u Hrvatskoj ustao jer nije mogao trpjeti nepravdu", kazao je.
Milanović je rekao i kako nije još vidio takvu razinu banalnosti tog zla u hrvatskom narodu tijekom Drugog svjetskog rata, neshvaćanje činjenice da su "zločinci došli iz inozemstva i jednu povijesnu želju i težnju hrvatskog naroda tako brutalno zloupotrijebili i silovali, a s druge strane je bio hrvatski narod".
"I kada političar, kada javno odgovorna osoba koju je birao hrvatski politički narod, kaže da je veličanstvena atmosfera na stadionu na kojem se skandiralo, odnosno urlalo 'Za dom spremni', onda je bolje da to prešuti ili da hladno i dostojanstveno ode s tog stadiona. To nije veličanstvena atmosfera, to je tužna atmosfera, to je turobna atmosfera. Volim Hrvatsku i volim da pobijedi 10:0, ali ne na takav način, ne po svaku cijenu, ne država po svaku cijenu. Ova država! Ova Hrvatska! Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska", poručio je Milanović i zaključio svoje obraćanje.
Leko: Strahote Jasenovca opominju, ideje fašizma nisu poražene
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko poručio je u nedjelju u Jasenovcu kako strahote tamošnjeg ustaškog logora opominju sve i nakon 70 godina, jer, kako je istaknuo, ideje fašizma ni danas nisu potpuno poražene.
"Strahote Jasenovca opominju i pozivaju sve nas da više nikada ne dopustimo diskriminaciju i progone na temelju nacionalnih, vjerskih, ideoloških ili rodnih razlika", naglasio je Leko.
Dodao je i da nas te strahote pozivaju i opominju da se odlučno suprostavimo svakoj politici mržnje, nejednakosti, nesnošljivosti i nasilja među ljudima, narodima i državama. U tom smislu je upozorio kako ni današnji svijet nije lišen zla mržnje, te da je stoga borba protiv diskriminacije i danas važna. "U svijetu mir ni danas nije trajno sačuvan, niti su potpuno poražene ideje fašizma", rekao je Leko.
I danas, naglasio je, moramo biti osjetljivi i reagirati na recikliranje pobijeđenih i nedemokratskih ideja iz prošlosti i osuđivati ih. Dodao je da je Hrvatska imala snage i odlučnosti preispitati vlastite političke korijene, "a to smo učinili demokratski i s nacionalnom sviješću i ponosom, ali i kritički".
Leko je kazao i da podsjećanjem na zločine pružamo priliku mladim generacijama da čuju povijesnu opomenu Jasenovca i drugih stratišta. "Nikada ne smijemo dopustiti da žrtve ustaškog režima u Drugom svjetskom ratu budu zaboravljene, ili još gore, da bilo tko pokuša umanjivati ili čak negirati ustaške zločine", rekao je. Naglasio je i kako Republika Hrvatska nije i ne želi biti sljednica NDH, već su njezine vrijednosti antifašizam "i na njima gradimo našu državu i društvo".
U Spomen-području Jasenovac u nedjelju je obilježena 70. obljetnica proboja zatočenika iz koncentracijskog logora. Ujutro 22. travnja 1945. godine oko 600 zatočenika, od preostalih 1.073 muških zatočenika, predvođeno Antom Bakotićem pokušalo je bijeg iz logora, a proboj je preživjelo njih 90. Preostale zatočenike ustaše su ubili i spalili zajedno sa logorskim objektima. Isti dan proboj su pokušali i zatočenici iz radne grupe Kožara, smještene u središtu Jasenovca, pri čemu je od 167 zatočenika proboj preživjelo njih 12.
Počast žrtvama ustaškog logora uz preživjele logoraše, predstavnike državnog vrha - premijera Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke, izaslanika predsjednice Republike Branka Lustiga, predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca i ministara, došli su odati predstavnici političkih stranaka, predstavnici Saveza antifašističkih boraca i antifašista, stranih veleposlanstava te izaslanik pariškog Memorial De La Shoah iz Pariza, kao i izaslanik United States Holocaust Memorial museum iz Washingtona Steven Luckert.
Vijence kod spomenika "Cvijet" položili su predstavnici preživjelih zatočenika jasenovačkih logora iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, izaslanstva Predsjednice Republike, Hrvatskog sabora i Vlade. Vijence su položila i izaslanstva Srpskog narodnog vijeća, kordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, Sisačko-moslavačke županije, Općine Jasenovac, nezavisni saborski zastupnik za 12 nacionalnih manjina Veljko Kajtazi, te izaslanstva Židovske vjerske zajednice Bet Izrael, Grada Zagreba, Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, Matice hrvatske, Javne ustanove Memorijalni centar Domovinskog rata u Vukovaru te saborskog Kluba nacionalnih manjina i Savjeta za nacionalne manjine RH. (Hina)