Zoran Milanovic nece imati protukandidata na unutarstranackim izborima, koji ce se održati krajem svibnja ili pocetkom lipnja. Ne bi li zadržao stabilnost i mir u stranci, potreban za uspješan rad svoje Vlade, šef SDP-a vjerojatno ce udvostruciti broj potpredsjednika i clanova Predsjedništva koji ce se birati na konvenciji.
Tako se ocekuje da ce SDP ubuduce imati cetiri potpredsjednika, umjesto dosadašnja dva, a deseteroclano Predsjedništvo sada bi moglo porasti na 18 clanova. Time se otvara prostor da u najuže vodstvo stranke udu svi aktualni ministri i celnici Sabora te da izborna konvencija prode potpuno mirno.
Milanovic je na sjednici Glavnog odbora prije nekoliko dana najavio da ovi izbori moraju biti poruka gradanima da je SDP odgovorna stranka i da želi opravdati povjerenje koje je dobio na prosinackim izborima. "Vjerujem da cemo biti oni pravi, kao i do sada, i postavljati nove standarde u politici", rekao je kolegama u Glavnom odboru.
Kako je poznato, za hrvatske prilike inovativnim politickim modelom jedan covjek - jedan glas birat ce se samo predsjednik stranke, dok ce sve ostale dužnosnike, kao i dosad, birati delegati na konvenciji.
Šefov mig
Sadašnji potpredsjednici Milanka Opacic i Zlatko Komadina, ocekuje se, ponovno bi se mogli kandidirati za te funkcije, a ako svoju kandidaturu istaknu i Arsen Bauk, Gordan Maras i Boris Šprem, velike su šanse da dobiju podršku predsjednika Milanovica. O svemu ostalom odlucivat ce delegati na konvenciji, koji ce ocito dobiti priliku istinski birati izmedu više kandidata, no to se u SDP-u ionako vec dogada u više izbornih procesa.
Za ocekivati je da se do konvencije pojavi još kandidata za potpredsjednike pa tako neki mediji spekuliraju i s kandidaturom Željka Jovanovica i Ranka Ostojica. Obojica su vrlo bliski Milanovicu, stoga je za ocekivati da ce on do pocetka izbornog procesa poslati vrlo jasan mig koga želi uz sebe, narocito ako se zna da dosad baš i nije bio oduševljen cijelim sastavom šireg Predsjedništva.
Ocekuje se da ce se za 18 mjesta u Predsjedništvu prakticki kandidirati svi ministri. Vjerojatno ce potom dobiti i podršku delegata, jer su u javnosti vidljivi i prepoznatljivi, a buduci da je Vlada tek na pocetku mandata, do konvencije se vjerojatno nece imati na cemu ni kompromitirati niti izgubiti na popularnosti.
Na taj nacin ce se, uostalom, ispraviti odredena neravnoteža koja danas postoji u vrhu SDP-a, gdje je u Predsjedništvu još uvijek Željka Antunovic, koja cak nije dobila priliku ni biti na listi za Sabor, dok primjerice Slavka Linica ili Branka Grcica, glavnih ekonomskih ideologa nove Vlade, nema u vrhu stranke.
Bit ce zanimljivo vidjeti i hoce li se u takvom Predsjedništvu naci mjesta za jake pojedince koji nisu u državnoj vlasti, kao što je Vojko Obersnel. Vjerojatno hoce, jer ce na koncu ipak sve ovisiti o preferencijama neprikosnovenog šefa stranke, koje ce on sigurno znati pokazati i javnosti i delegatima, a usto ce i dalje vrijediti i princip regionalne zastupljenosti.
Regionalni princip
Proširenje broja funkcija je logican slijed sada kad u vlasti imamo toliko ljudi. Zašto reducirati ako je logicno da su ljudi u vlasti ujedno zastupljeni i u vrhu stranke? Ovako ce više njih dobiti priliku.
Pritom ce regionalni princip i dalje biti prisutan pa cemo tako, na primjer, sada umjesto jednog covjeka iz Rijeke i Istre, u Predsjedništvu imati dva, kao i iz drugih regija, pojašnjava naš izvor u vrhu stranke. Istice i da ce biti ojacane ovlasti Predsjedništva, koje ce preuzeti dio funkcija Glavnog odbora, sukladno kadrovskom jacanju toga tijela.
Hoce li se i za koja mjesta na konvenciji kandidirati stara garda po stažu u stranci, Željka Antunovic ili pak Tonino Picula, i kako ce proci, zasad je nemoguce predvidjeti. (T. TOMICIC/Novi list)