Predsjednik SPD-a i hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je danas da se ponosi onim što je Kukuriku koalicija ostvarila u prve dvije godine mandata.
Milanović je u uvodnom govoru na današnjoj sjednici Glavnog odbora SDP-a ustvrdio da Vlada ni u jednom bitnom momentu nije odstupila od izbornog programa, Plana 21.
- Naš zadatak je da provedemo ono što smo rekli, da u tome budemo uporni i čvrsti i da se borimo za povjerenje ljudi, da prikažemo stvari na pravi način. U tome će biti puno pokušaja da nas se omete, legalnim političkim sredstvima - za sada su ona uglavnom legalna. U ovome što se dešava u hrvatskom društvu ne vidim nikakvu opasnost ili ekstremizam, ali vidim duboko ljudsko nepoštenje i prijetvornost, rekao je.
Političku borbu u Hrvatskoj ocijenio je žestokom i ideologiziranom. "Ona je utemeljena na nečem što netko naziva vrijednostima, a ja nazivam ideološkim kulturnim ratom, što je pojam koji postoji već desetljećima u svijetu i u Europi", rekao je.
Milanović tvrdi da "neki od Hrvatske pokušavaju napraviti ono što nikad nije bila, otvoriti pitanja ljudskih prava, prava manjina, prava žena, pravo na izbor, za koje smo vjerovali da su u Hrvatskoj bila nekom vrstom konsenzusa, riješena prije više desetljeća".
- Oni koji zaista u to vjeruju imaju moje poštovanje i protiv njih ćemo se boriti političkim, civiliziranim sredstvima, jer mi mislimo, osjećamo i vjerujemo drukčije i zbog toga nismo fanatici. Međutim, oni koji iskrene osjećaje i svjetonazor koji je drukčiji od našega koriste zato da bi napakostili, a u biti sami u to ne vjeruju, a takvih je puno u hrvatskoj opoziciji, njih ne poštujem. To nije dobra politika i zdrav odnos, ali i s tim moramo živjeti i živjet ćemo, i to nas ometa u poslu koji nam je najvažniji, a to je gospodarstvo, rekao je Milanović.
Iako ističe da se program Kukuriku koalicije ne ostvaruje očekivanom brzinom, Milanović je naglasio da vladajući "nisu skretali s puta".
- Rekao sam prije par mjeseci da imamo loše vijesti za pesimiste i te vijesti su loše utoliko što će sljedeće godine Hrvatska, prema svemu što znamo i vidimo, ekonomski ići prema gore. Možda stvari opet neće ići brzinom koju očekujemo mi ili građani, ali konačno se izvlačimo iz ralja depresije i recesije, poručio je.
Iako je na početku mandata najavio da se neće osvrtati na prošle vlade, Milanović je kazao da su u žestini dnevnopolitičke borbe često bili prisiljeni osvrtati se na ono što ranije nije bilo dobro.
Ocijenio je da je bilanca članstva u EU-u pozitivna, da je Hrvatska u privlačenju iz EU-fondova uspješnija nego ranije.
- Postoje uspješne države, koje su uspjele privući više od 75 posto onoga što im stoji na raspolaganju, i države koje su u tome bile puno neuspješnije. Činjenice pokazuju da mi spadamo u gornji dom država i administracija kada se radi o tome i tu ćemo si postavljati jako visoke standarde, rekao je Milanović te poručio da je cilj vladajućih da Hrvatska za 15 ili 20 godina bude "skoro bogata država".
Naglasio je važnost uvođenja reda u financije kao i gospodarskog rasta, ističući da bez toga nema ni jakog školstva ili zdravstva.
Milanović smatra i da je Hrvatska ulaskom u EU "vrlo čvrsto od zapada istoka postala zapad, a ne istok zapada".
- Mi smo zapadno društvo, zapadna civilizacija i ono što je najvrjednije u našoj tradiciji dolazi od tamo. Time se hvalimo i dičimo i to ponavljamo 20 godina, kazao je Milanović.
Poručio je da neće dopustiti da se ruše temelji društva, "koji su građeni minuciozno, uz uspone i padove, zadnjih 20 godina" i naglasio da tu prije svega misli na prava manjina. "U tome nas nikakve manipulacije, nikakvo provlačenje kroz ustavne rupe neće pokolebati", poručio je.
Podsjetio je da se dio zastupnika u Europskom parlamentu založio za očuvanje prava nacionalnih manjina na dvojezičnost, ali i naglasio da u tome nije presudno što kaže Europski parlament ili Europska komisija.
- U Hrvatskoj tim pitanjima upravljamo mi, kao društvo, kao hrvatski građani, kao politički Hrvati. Ta pitanja su u europskim državama uređena na različite načine. Ovo što imamo je naš izbor, naš dogovor, naš konsenzus. Da, to je dio pregovaračkog okvira s EU-om, koji možemo promijeniti ako hoćemo, ali nećemo, poručio je Milanović. (Hina)