Aktualno prijepodne 15. sjednice Hrvatskoga sabora u srijedu su obilježila pitanja zastupnika o braniteljskim prosvjedima, optužbama za pritisak na DORH, raspisivanju predsjedničkih izbora i kompenzacijskim mjerama za lokalnu samoupravu, a od premijera i ministara zatražena su pojašnjenja oko prehrane siromašnih učenika, dodatnog zapošljavanja u državnim institucijama, istraživanja nafte u Jadranu i financiranja autocesta.
Premijer Zoran Milanović izjavio je da se ne osjeća odgovornim za prosvjede koji pred Ministarstvom branitelja traju već četvrti tjedan. Ocijenio je da su branitelji izmanipulirani. Naglasio je da je prosvjednike pozvao na razgovor u okviru institucija te da se vrate svojim obiteljima. "Rekli smo da nećemo dirati niti preispitivati ni jedno stečeno, zarađeno pravo. To je politika ove vlade već treću godinu i ovoga puta nema ni povoda za takvu vrstu prosvjeda", istaknuo je.
Ministar branitelja Predrag Matić naglasio je da su sva prava branitelja i njihovih obitelji za 2012. i 2013. u potpunosti ispunjena, da je bilo nekoliko izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja te da su sve "bile afirmativne".
Naveo je niz poboljšanja, među njima proširenje stambenog zbrinjavanja i na dragovoljce, osnivanje veteranskih centara, povećanje poticaja za preko 500 braniteljskih zadruga, uvođenje mogućnosti prekorednog stambenog zbrinjavanja, ali ne po diskrecijskoj procjeni, stipendiranje djece branitelja, itd. HDSSB-ov zastupnik Ivan Drmić pozvao je Milanovića da Vlada, po uzoru na kriterije koje koristi haaški sud, predloži aboliciju za bolesne i zdravstveno ugrožene hrvatske branitelje u zatvorima. Podsjetio je da je sud u Haagu, zbog pogoršanja zdravstevnog stanja, odobrio privremeno puštanje na slobodu četničkog vojvode Vojislava Šešelja. Premijer je uzvratio da mu je teško komentirati praksu tog suda, no ne dvoji oko Šešeljeve odgovornosti.
"Taj je čovjek pozivao na istrebljenja i ubojstva, i bio bi osuđen u svakoj državi", ustvrdio je.
Milanović: policija više ne može pritiskati DORH
Premijer je odbacio tvrdnje da je policija u slučaju zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića pritiskala DORH, rekavši da se takvo što događalo u prošlosti, ali da se sada istražne mjere ne mogu provoditi bez suda, na koji, tvrdi, ne može utjecati nitko, pa ni premijer. Milanović je to rekao odgovarajući na zastupničko pitanje neovisnog zastupnika Branka Vukšića, kojem je nejasno zašto se Bandiću na teret stavljaju samo kaznena djela počinjena nakon što je isključen iz SDP-a.
"Policija, koju se sada vrlo ružno pokušava prokazati, i to tri tjedna nakon što je ta akcija provedena, kao nekoga tko je sve to osmislio, po zakonu je izvođač radova, nije investitor ni projektant. Ona je to pokušala biti 2010. i 2011., kada je u roku dva tjedna protiv tri člana Predsjedništva SDP-a podnijela kaznene prijave, samostalno, bez DORH-a", ustvrdio je Milanović.
Istaknuo je kako je DORH te kaznene prijave tada rješavao mjesecima, dok ih nije odbacio, što se, kaže, danas više ne može dogoditi. "To je bio zadnji pokušaj policije, konkretno ljudi koji nam danas dijele lekcije, da policiju stave u poziciju da vrši pritisak na DORH. To nije protuzakonito, ali je duboko nemoralno", rekao je Milanović.
Naglasio je da policija više tako ne postupa jer je izravno koordinira i usmjerava DORH, koji donosi sve ključne odluke. Datum predsjedničkih izbora vrlo brzo Premijer nije otkrio točan datum predsjedničkih izbora, poručio je tek da će datum biti vrlo brzo određen.
"Donijet ćemo tu odluku ovih dana, predložite nešto", uzvratio je premijer HDZ-ovu Željku Reineru koji je podsjetio da su pripadnici aktualne vlasti ranijih godina često aktualizirali pitanje datuma izbora i potrebu poštivanja demokratskih standarda.
Te, 2011. Ivo Josipović je već u ožujku počeo govoriti o potrebi da Vlada čim prije objavi datum parlamentarnih izbora (održanih koncem godine), pozivajući se na poštivanje demokratskih vrijednosti, kako to da sada ne treba poštivati te vrijednosti, dva mjeseca prije krajnjeg ustavnog roka za izbore, zanimalo je Reinera.
Milanović odgovara da je demokratska praksa po tom pitanju različita, pa u sjevernoj Europi premijeri imaju pravo sazvati izbore doslovno za dva tjedna.
Grčić: Vlada u četvrtak o kompenzaciji za lokalnu samoupravu
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je da će Vlada vjerojatno na sjednici u četvrtak raspravljati o mjerama kojima će se kompenzirati financijski gubici županija, gradova i općina zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak. Objasnio je da kompenzacijske mjere podrazumijevaju uvećane udjele jedinica lokalne samouprave u porezu na dohodak i preraspodjelu prihoda od poreza na nekretnine u korist lokalne samouprave. HSS-ovog Branka Hrga zanimalo je što je dobro za građane ako se nekome plaća poveća za 50 kuna, a na drugoj strani vrtić zbog toga poskupi sto kuna, te pita tko će imati koristi od promjene poreza na dohodak.
Što donose izmjene poreza na dohodak, odnosno njegovo smanjenje, zanimalo je i SDP-ova Ivu Jelušića. Radi se, kazao je ministar financija Boris Lalovac, o smanjenju određenih socijalnih nejednakosti koje su se u društvu akumilirale u 23 godine. Glavak: u državnim tijelima u Vladinom mandatu zaposleno 1000 ljudi HDZ-ova zastupnica Sunčana Glavak rekla je da je u državnim agencijama i tijelima javne vlasti u mandatu aktualne Vlade zaposleno 1000 ljudi, a da nove ljude svakodnevno zapošljava i HRT, i to na neto plaće od 17 tisuća kuna.
"Istodobno se smanjuju sredstva jedinicama lokalne samouprave, u Ministarstvu poduzetništva i obrta troši se 240 tisuća kuna za medijske i javne nastupe, poklone i rokovnike, a pod krinkom informiranja o EU fondovima. HEP je izravno dogovorio 2,5 milijuna kuna za komunikacijsku strategiju i kreativna rješenja", ustvrdila je Glavak. Premijera je upitala - je li to transparentnost rada tijela javne vlasti i "zašto ignorira upozorenja Europske komisije o potrebi unaprjeđenja kvalitete javne uprave i poticanja rasta BDP-a".
Milanović je uzvratio da podatci koje je iznijela svjedoče o transparentnosti rada državnih tijela. Premijer: problem u kvaliteti, a ne količini hrane "Država će se pobrinuti za svakog učenika čiji roditelji nemaju za platiti školski obrok. Ako netko zaista nema za obrok, država, odnosno Centar za socijalnu skrb će se pobrinuti i imat će ga, ali to nije glavni problem u Hrvatskoj, glavni je problem obilje loše, kalorične hrane", odgovorio je premijer laburistu Mladenu Novaku kojega je zanimalo što će država poduzeti da djeca koja su gladna, dobiju obrok u školi. Znam da su škole u nadležnosti lokalne samouprave, no djeca su briga države, rekao je Novak, aktualizirajući UNICEF-ov podatak kako 60 tisuća predškolaca živi ispod granice siromaštva.
"Nemojmo biti takvi populisti i govoriti da ljudi danas gladuju", rekao je Milanović, tvrdeći kako je problem veći, da hrane ima više nego ikada, "ali loše, jeftine hrane, koja nije izravno, ali je dugoročno štetna".
Varga: prijavite uskraćivanje prava na abortus
Ministar zdravlja Siniša Varga pozvao je građane da prijave bilo kakvo uskraćivanje njihovih prava u bolnicama, pa i prava na abortus. Varga je to rekao odgovarajući na upozorenje SDP-ove zastupnice Karoline Leaković da je sve više liječnika koji zbog priziva savjesti odbijaju raditi pobačaje. Leaković je podsjetila da je riječ o pravu koje ženama jamči zakon. Varga je potvrdio da važeći zakoni precizno definiraju kako se ostvaruje pravo na taj medicinski zahvat i reguliraju priziv savjesti ginekologa.
Istaknuo je da su pravnici Ministarstva izradili naputak kako u idućem razdoblju osigurati dostupnost zdravstvene zaštite. Imunološki zavod, eksploatacija Jadrana, dugovi HAC-a ... Laburist Dragutin Lesar prozvao je ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka da se "igra s Imunološkim zavodom i pokušava ga prodati strancima", a premijera je pitao kome se pogoduje uništavanjem zavoda.
"Ne uništavamo, nego radimo upravo suprotno, pokušavamo spasiti i naći investitora, ali bez sitnih pasova s kućnim sindikatom, što neki ovdje rade", uzvratio mu je premijer. Nezadovoljan odgovorom, Lesar je podsjetio da je prošlo 380 dana od donošenja Zakona o strateškim investicijama te kazao kako mu je nejasno zašto Imunološki zavod Vlada ne smatra strateškim investicijskim projektom, s obzirom da je, kaže, riječ o gospodarskom, ali i javnozdravstvenom interesu.
Branko Bačić (HDZ) uvjeren je da Vladi predstoji "blamaža", jer prije raspisivanja natječaja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu nije napravila studiju utjecaja na okoliš. "Neka od polja protežu se svega par kilometara od jadranske obale i otoka, neka preko ekološke mreže Natura 2000, a neka preko Jabučne kotline, koja je najveće mrijestilište ribe u Jadranu", ustvrdio je Bačić.
Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović odgovorio je da će se za svaki pojedini zahvat provoditi procjena utjecaja na okoliš, na što je Bačić uzvratio kako bi bilo logično da je to učinjeno prije raspisivanja natječaja. Na Bačićevo je izlaganje reagirao i ministar gospodarstva Vrdoljak. "Nećemo se izblamirati ako smo krenuli raditi procjenu utjecaja na okoliš pola godine prije nego što smo zatvorili natječaj. Često smo se blamirali da smo kretali u projekte koji nisu bili pripremljeni pa smo čekali da tada naručujemo procjene, pa smo gubili desetke godina nekih prethodnih vlada", rekao je Vrdoljak. Naglasio je da su svi investitori upoznati s postupkom procjene utjecaja na okoliš.
Ana Komparić Devčić (SDP) upitala je ministra prometa Sinišu Hajdaša Dončića do kada će se Hrvatska zaduživati za autoceste. Podsjetila je da je Vlada nedavno autocesti Rijeka-Zagreb odobrila novo zaduženje od 177 milijuna eura za pokrivanje kamata za 2014. Ministar je naglasio da je AC Rijeka-Zagreb 2006. i 2007. uzela kredit od 200 milijuna eura i uplatila ga u državni proračun.
"Tada se zapravo dogodila čista monetizacija, jednokratna koncesija. AC Rijeka-Zagreb se dalje zaduživala, ali ne za autocestu, nego je davala novac HAC-u koji je piturao, bušio rupe u brdima i dogodilo se ovo što imamo danas, da imamo ukupni akumulirani dug autoceste Rijeka - Zagreb i Hrvatskih autocesta od 4 milijarde eura, bez kamata", rekao je Hajdaš Dončić.
Ustvrdio je da je teško očekivati da će se dug od osam milijardi eura vratiti do 2039. te ponovio da Vlada provodi koncesioniranje autocesta kako bi smanjila dug HAC-a. Milorad Pupovac (SDSS) upozorio je na odluku Gradskog vijeća Gline, koje je na prijedlog HDZ-a, HSP-a AS i HSS-a odlučilo zabraniti komemoriranje na mjestu pravoslavne crkve u kojoj su 1941. u dva navrata pogubljeni muškarci srpske nacionalnosti. Milanović mu je odgovorio kako pretpostavlja da se glinsko vijeće srpske nacionalne manjine obratilo Ministarstvu uprave koje u takvim slučajevima obično procjenjuje ustavnost i zakonitost odluke gradskih vijeća i traži mišljenje Ustavnog suda. (Hina)