Nije nam svejedno kome bi MOL mogao prodati svoje dionice u Ini, izjavio je premijer Zoran Milanović, objašnjavajući svoju najavu otprije neki dan, da će Vlada izmjenom Zakona o privatizaciji Ine ograničiti stjecanje njezinih dionica za pravne subjekte izvan teritorija Europske unije. Banski dvori, naime, namjeravaju ugraditi u Zakon odredbu temeljem koje nitko, dakle ni mađarski MOL, ne bi mogao vlasničke udjele u Ini prodavati bez prethodne suglasnosti hrvatske Vlade.
»Za sve unutar EU ne mogu se stavljati nikakva ograničenja, ali postoje presedani prema kojima je nekim državama, primjerice Italiji i Belgiji, kad su u pitanju energetske kompanije, dopušteno da to rade prema van. Želimo u mogućem raspletu oko Ine kontrolirati taj postupak najviše koliko možemo. Mi smo vlasnici 45 posto Ine, MOL više od toga, i može to i prodati. No, ako se to dogodi, nije nam svejedno kome. Na toj ćemo vrsti zaštite nacionalnih interesa inzistirati«, naglasio je predsjednik Vlade. Dodao je da od skupštine dioničara Ine, koja se održava u utorak, ne očekuje ništa značajno.
Ideja da se kupcima zainteresiranima za MOL-ov udio u Ini, koji nisu iz EU-a, zakonski oteža kupovina Ine, potvrđeno nam je u Vladi, inicijativa je samog premijera Zorana Milanovića, s kojom glavni hrvatski pregovarač u Ini i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak tek treba biti službeno upoznat.
Slaže li se Vrdoljak s takvom inicijativom, za sada nije poznato, no od njemu bliskih ljudi može se čuti javna tajna – Milanović ovim prijedlogom želi onemogućiti Ruse da uđu u Inu, što odgovara i EU. Postoji, međutim, i bojazan da je Milanovićeva, odnosno, kako procjenjuju naši izvori, inicijativa njemu bliskog Siniše Petrovića kao predsjednika nadzornog odbora Ine, zapravo rezultat dogovora s MOL-om.
MOL bi tako ostao u Ini, a s Vladom bi, sada pritisnut i pravomoćnom presudom Ivi Sanaderu, ubuduće fleksibilnije pregovarao. Bojazan postoji zato što su, osim ruskog Gazproma i Rosnefta, za Inu navodno zainteresirani i Amerikanci, koji svakako žele sudjelovati u eksploataciji ugljikovodika na Jadranu, te bi im vlastita rafinerija u Rijeci, zbog manjih troškova, itekako odgovarala. U Europi interesa za Inu, osim MOL-ovog, nema.
Hrvatska je odavno, sukladno pravilima EU-a, trebala iz Zakona o privatizaciji Ine izbaciti članak 10., naziva »Zaštita interesa i sigurnosti RH«, koji Hrvatskoj, sa 44 posto dionica u Ini naspram 49 posto MOL-ovih, dozvoljava specijalno pravo kontrole nad promjenama u vlasništvu, u obaveznom traženju suglasnosti od države za preuzimanje iznad određenog iznosa kapitala, kao i u pravu veta na određene odluke uprave društva.
Isti članak državi osigurava i pravo prvokupa cjelokupne, ili dijela imovine društva po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti u slučaju likvidacije Ine. To su prava tzv. zlatne dionice koja zakonodavstvo EU-a u tvrtkama u kojima je jedan od suvlasnika država, u pravilu ne dozvoljava. (Bojana Mrvoš Pavić , Dražen Ciglenečki / Novi list)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD PONEDJELJKA