S predsjednikom Vlade i SDP-a Zoranom Milanovićem o dvije godine mandata razgovarali smo 21. prosinca na Iblerovom trgu, nakon sjednice Glavnog odbora SDP-a i prije njegovog puta u Split.
- Kada pogledate unazad na kraju 2013. i dvije godine mandata što biste sada promijenili da imate priliku?
- Sada smo na pola mandata i mislim da smo išli pravim putem, a brzinom nikada nisam zadovoljan. Nismo učinili ništa čega bismo se trebali stidjeti, provodimo svoj program i kada se pogleda ono što smo najavili u Planu 21 Kukuriku koalicije, to i radimo.
Po pitanju javnih financija i ekonomije prije svega, ali i u drugim područjima, u prvoj smo polovici mandata bili posvećeni uvođenja reda u državu. Kada su neke vrijednosne stvari u pitanju, trebate biti najprije odlučan.
Zadovoljan sam odnosima s koalicijskim partnerima u Vladi, prije svih HNS-om kao najaktivnijim, nesuglasica uvijek ima ali suradnja je vrlo dobra, baš partnerska.
- Otkako ste došli na vlast govorite o investicijama, ali njih nema. Zašto i ima li na vidiku nekih promjena? Što ste sve učinili da dozovete investitore? Što još treba? Kad će to biti?
- Dok mi razgovaramo, praktički se odvijaju pretpostavke za investicije u vodoprivredi, u Istri, u Slavoniji, Sisku, investicija u prugu Rijeka - mađarska granica, čije su pojedine dionice vrijedne stotine milijuna eura. To je europski novac, u kojem mi participiramo jednim manjim dijelom. Dakle, to se praktički događa već sada. Nije vidljivo kao autocesta, ali to je javni sektor i naš plan je da, uz optimalnu iskoristivost europskih fondova, praktički, sve javne investicije budu iz europskih i strukturnih fondova. Oni tome služe.
Da bi državni sektor uopće mogao krenuti u investicije, trebalo je restrukturirati većinu državnih tvrtki. S druge strane, za investicije je trebalo stvoriti i zakonski okvir. Zakonom o strateškim investicijskim projektima ubrzavamo procedure, a Zakonom o poticanju ulaganja koji smo donijeli jedan od stimulativnijih u ovom dijelu Europe. Ti će nas zakoni učiniti konkurentnijima za investiranje u globalnim okvirima, a sasvim je promašena teza da smo tako pogodovali rasprodaji nacionalnih resursa. U ovom trenutku za poticaje je prijavljeno četrdesetak velikih projekata te više od 170 manjih.
- Što je s ćirilicom? Stožeraši su predali potpise za referendum. Vi Ustav očito nećete uspjeti promijeniti jer vam sada za to fali glasova. Tako neće biti ni korekcije apsurdnih pravila o provođenju referenduma: referendum ostaje valjan bez obzira na to koliko je građana izašlo.
- Referenduma o ćirilici neće biti.
- Na koji način to mislite zaustaviti, spriječiti?
- Neće ga biti. To je sve što mogu reći u ovom trenutku. Neće se dogoditi. Mi ćemo preuzeti odgovornost da ga ne bude. Tu vrstu cipelarenja ne dopuštam. To su neke od temeljnih vrijednosti na kojima ovo društvo i država građana počiva, i to nećemo dozvoliti. I nije to nikakva diktatura koju neki spominju. To je upravo obrana temelja na kojima počiva demokracija.
- Postoji li mogućnost da nastupi ustavna kriza o kojoj neki profesori prava govore?
- Pustite to kada neki profesor ustavnog prava da intervju. Ovo nije ustavna kriza, ovo je vrijednosna kriza. Ovo je moralna kriza. I tu je uloga političara presudna. Prema tome, treba stati u zaštitu prava slabijih. Neki u ovom trenutku na zlokoban način pokušavaju iskoristiti ustavnu rupu. (razgovarao B. MIJIĆ/NL)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU