Premijer Zoran Milanović izjavio je u petak da je Vlada odustala od monetizacije hrvatskih autocesta te da će se one dati na upravljanje mirovinskim fondovima i zainteresiranim građanima, a ponovio je i da devalvacija za Hrvatsku nije dobro rješenje.
"Svi znamo kakav je otpor bio kad smo najavili monetizaciju naših autocesta, govorilo se da je to rasprodaja nacionalne imovine. I dalje se ne slažem s tom konstatacijom. No, sada idemo na varijantu samo prema domaćim mirovnicima i građanima", rekao je Milanović u Koprivnici na 14. susretu Liderovog Kluba izvoznika.
Potvrdio je da bi se u toj varijanti državni proračun oslobodio kreditnih opterećenja vezanih uz autoceste, koje iznosi četiri milijarde kuna glavnice te još barem toliko kamata.
"A to bi sve platili upravo građani kroz cestarinu i gorivo u sljedećih 25 godina. Na ovaj način sve obveze preuzeli bi investitori, dakle mirovinski fondovi", rekao je premijer.
Podsjetimo, krajem prošle godine pristigle su neobvezujuće ponude za koncesiju hrvatskih autocesta. Ponude su navodno dostavili investicijska banka Goldman Sachs, zajedno s hrvatskim mirovinskim fondovima, austrijski Strabag i australska Macquarie grupa. Uslijedili su pregovori s ponuđačima, a u travnju su natjecatelji trebali biti pozvani na predaju obvezujućih ponuda, a potom bi bio proveden odabir najpovoljnije ponude.
No, cijeli je taj proces bio u sjeni mogućnosti raspisivanja referenduma na kojem bi se građani izjašnjavali jesu li za monetizaciju. Za raspisivanje referenduma inicijativa "Ne damo naše autoceste" prikupila je dovoljan broj potpisa, a referendumsko pitanje upućeno je na ocjenu ustavnosti.
U međuvremenu, Vlada je detaljno razradila i model B monetizacije autocesta, odnosno model prikupljanja kapitala putem inicijalne javne ponude, gdje bi se 51 posto tvrtke HAC ONC ponudilo domaćim mirovinskim fondovima, zaposlenicima tvrtke i građanima. Po pisanju medija, od tih 51 posto udjela, minimalno 80 posto bi se ponudilo domaćim mirovinskim fondovima, a ostatak građanima. Na taj način prikupilo bi se 1,2 milijarde eura.
Devalvacija nije dobro rješenje
U svom obraćanju izvoznicima na Liderovom Klubu izvoznika, premijer Milanović istaknuo je i da interna devalvacija nije dobro rješenje.
"Moramo gledati kako da budemo što konkurentniji i prodamo više robe, jer tržište više nije tu u Hrvatskoj nego u Europskoj uniji. Devalvacija kune ne može donijeti puno promjena, to je samo švercanje", kazao je Milanović, osvrnuvši se na pritom na turizam. "Ne treba nam biti cilj da imamo tisuće novih hotelskih soba po 40 eura. Moramo ciljati na one koji mogu potrošiti, na srednju ekskluzivu", naglasio je premijer.
Liderov skup u Koprivnici, čiji je domaćin bila Podravka, okupio je 20-ak vodećih hrvatskih izvoznika – članova Kluba izvoznika koji su lani ostvarili 1,5 milijardu eura izvoza. Manuela Tašler, zamjenica urednika Lidera na samom je početku okruglog stola iznijela posljednje podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u 2014. godini izvoz rastao 8 posto i iznosio je gotovo 10,4 milijarde eura.
Perjanice izvoza bile su drvna i prehrambena industrija.
"No, pravi hladni tuš dogodio se kad smo vidjeli pokazatelje za siječanj ove godine, kada je izvoz pao 7,2 posto. No, pao je i uvoz, čak 15,8 posto, uglavnom iz nečlanica Europske unije, a ponajprije se radi o nafti", istaknula je Manuela Tašler i spomenula da sve brojke daju naslutiti kao upravo rast izvoza potiče i rast proizvodnje, ali i da je izvozna klima sve lošija.
Po riječima glavnog urednika Lidera Miodraga Šajatovića, skup izvoznika upravo je i zamišljen da bi se djelovalo na vrijeme i spriječio daljnji pad izvoza te je zbog toga premijer Zoran Milanović i pozvan kako bi s poduzetnicima našao način kako pomoći izvozu. "Izvoz je najbolji način rasta BDP-a", poručio je Šajatović, i naveo kako je potrebno provesti brze i učinkovite reforme.
Izvoznik Ivan Topčić, vlasnik Tim kabela od premijera je zatražio konkretnije mjere za pomoć izvoznicima. "Da smo onih 20 milijardi kuna koje smo 'ukucali' u brodogradnju dali u gospodarstvo, bilo bi nam puno bolje. Problem je i velika birokracija. Moramo donositi brze odluke i ne možemo čekati po tjedan dana za jedan obični list papira", upozorio je Topčić i poručio da Vlada nije tu da vlada već da poslužuje poduzetnike.
"Nama treba onaj tko je spreman donijeti odluke zbog kojih bi mogao izgubiti izbore", rekao je Topčić.
Premijer Milanović mu je odgovorio da je brodogradilište hrvatska tradicija, ali i da će vrlo brzo prestati bilo kakva državno pomaganje tog sektora. Koliko je brodogradnja važna za Hrvatsku pokušao je potkrijepiti iz osobnog iskustva otprije deset godina kad se dogovarao posao brodogradnje s Libijom. "Bilo je političkih pritisaka da to ne radimo. Zbog toga smo ostali bez posla vrijednog 50 milijuna dolara – to još uvijek nosim kao ožiljak", izjavio je Milanović.
Topčić mu je replicirao kako je javni aparat preglomazan i da se ne treba bojati davati otkaze. Milanović je odgovorio kako ni jednom trenutku nije rekao da neće biti otkaza već da neće biti smanjenja plaća.
Spora birokracija
O problemu spore birokracije govorio je i predsjednik Uprave Carlsberga Hrvatska Carsten Haerup Christensen, dok je predsjednik Uprave Rasca, koji se bavi proizvodnjom sofisticirane komunalne opreme, govorio o ulozi Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
"Nama izvoznicima kad dobijemo velike poslove na međunarodnim tenderima brzo treba novac. Nemamo na računu za povući recimo dva milijuna eura za kupnju opreme i tu bi nam bolji odnos s HBOR-om puno pomogao", istaknuo je Franičević i kazao kako njihovi konkurenti u inozemstvu imaju odlične kamatne stope na kredite u poslovnim bankama, od 1 do 3 posto, dok su u Hrvatskoj četiri posto i više.
Ekonomski stručnjak i profesor Đuro Njavro kazao je da je prošlo vrijeme kada je dobar menadžer bio onaj koji ima dobre veze u Hrvatskoj. Sada smo u Europskoj uniji, rekao je, i treba nam drukčiji profil menadžera.
"Problem se pojavio i u visokoškolskom obrazovnom sektoru. Po podacima koje sam imao prilike vidjeti, imamo 30 posto više mjesta u obrazovnim ustanovama nego što je generacije potencijalnih studenata. Zašto ne bismo kroz turizam promovirali i obrazovanje i vabili goste da dođu studirati u Hrvatsku ili recimo liječiti se?", upitao je Njavro, ustvrdivši da ne bi sve trebalo stati samo na moru i suncu. (Hina)