I dok je do sastavljene Vlade još daleko, postoji mogućnost da se Sabor konstituira već krajem ovog ili početkom idućeg tjedna. Predsjednik Sabora Josip Leko sazvat će nastavak konstituirajuće sjednice tek kad bude imao potpise 76 zastupnika koji u tome žele sudjelovati, dakle natpolovične većine, i na tome tvrdo inzistira. A premijer Zoran Milanović preuzeo je na sebe dužnost da u pojedinačnim razgovorima s novoizabranim zastupnicima osigura da ih najmanje 76 potpiše da se slažu s nastavkom prošlotjedne sjednice na kojoj bi bio izabran predsjednik, čime bi bi bila formirana hrvatska zakonodavna vlast.
Intenzivni razgovori
Milanovićeva intenzivna komunikacija razlog je i njegovog odustanka od najavljenog odlaska u Split i posjeta američkom nosaču zrakoplova Harry S. Truman. Šef SDP-a razgovarao je sa zastupnicima različitih političkih opcija sve do srijede u tri sata ujutro, a nakon kraćeg odmora ponovno je krenuo u, kako to HDZ naziva, »lov na glave«. Na kraju dana, sa sigurnošću se moglo ustvrditi da su 72 zastupnika spremna glasovati za predsjednika Sabora kojeg bi predložila lijevo-liberalna koalicija, kao moguća imena spominju se Josip Leko i Drago Prgomet.
Sa Stipom Petrinom, koji se na konzultacijama s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović izjasnio za Milanovićevu stranu, broj zastupnika koji ga podržavaju narastao je na 67. A još dvije skupine zastupnika, tročlani Klub HRID i dvojica HDSSB-ovaca, žele konstituiranje Sabora, premda nisu odlučili hoće li biti dio konačne parlamentarne većine. Prgomet je o tome govorio jučer na skupštini svoje nove stranke.
– Nećemo opstruirati formiranje Sabora. Bili smo i prošli tjedan spremni glasovati za Roberta Podolnjaka kao predsjednika, kako bi se parlament konstituirao. Nećemo učiniti ništa što bi moglo izazvati političku krizu u Hrvatskoj. Mi ne tražimo nove izbore, poručio je Prgomet u svojem obraćanju članstvu.
Ustavna obaveza
S HDSSB-om, kako nam je rekao Branimir Glavaš, nitko nije razgovarao o konstituiranju Sabora, ali za to, ističe, nije niti bilo potrebe.
– Kad se sazove nastavak konstituirajuće sjednice, mi ćemo sudjelovati u tome i glasovati za kandidata većine. Pritom nam nije presudno hoće li to biti kandidat SDP-a, HDZ-a ili neke treće stranke. Mi smo izabrani da bismo radili u hrvatskom parlamentu i donosili zakone važne za hrvatske građane. To je naša ustavna obveza, kazao nam je Glavaš. Dodao je da je »druga stvar sastavljanje Vlade«.
– To je proces koji nema veze sa sudjelovanjem HDSSB-a u konstituiranju Sabora. O Vladi ćemo, ako nas netko pozove, pregovarati odvojeno, zaključuje Glavaš.
Iako, naravno, razgovori traju i s preostalim zastupnicima Mosta, oni ne bi bili nužni za izbor predsjednika Sabora ako bi za ponuđenog kandidata glasovali albanska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, Ivan Vilibor Sinčić, koji se u subotu sastao s Milanovićem, te dvoje zastupnika stranke Milana Bandića. No, sve je zasad još fluidno, pa i ime kandidata.
– To se može mijenjati do zadnjeg trenutka. Vidjeli smo da je prošlog tjedna isto tako u zadnjoj sekundi, ispred Sabora, donesena odluka da kandidat za predsjednika bude čovjek iz Mosta, a ne SDP-a. I sada može biti tako. To će ovisiti o okolnostima u tom trenutku. Ako vidimo da više ljudi može podržati Prgometa, zašto ne, rekao nam je jedan visoki dužnosnik SDP-a.
Konzumiranje mandata
Kako se saznaje, šef SDP-a vodio je razgovore na način da svaki od naroda izabrani zastupnik ima pravo na mogućnost da konzumira svoj mandat, a ako se većina ne bi izabrala, tada bi sam suodlučivao o novim izborima. Također, zastupnici tada dobivaju i svoja materijalna prava, redovnu plaću kao i mogućnost da po završetku mnadata neki od njih koriste povlasticu primanja plaće po modelu – šest plus šest mjeseci.
Konstituiranje Sabora za Milanovića je presudno važno: prvo, riješila bi se sadašnja blokada vlasti i potencijalna ustavna kriza, i to na legalan i legitiman način. Drugo, izbili bi se iz ruku predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović argumenti da već idućeg tjedna konzultacije proglasi neuspješnima i raspiše prijevremene izbore. U paketu s tim, dovedena bi bila i u situaciju da ne može formirati svoju tehničku vladu do izbora.
Miletić: O možebitnoj koaliciji odlučivat će Savjet IDS-a
U Istarskom demokratskom saboru nisu još odlučili hoće li unaprijed odustati od sudjelovanja u zajedničkoj vladi SDP-a, Domoljubne koalicije i Mosta, bude li ona uopće formirana. Iako su lideri HNS-a, HSU-a i Hrvatskih laburista, stranaka koje pripadaju koaliciji Hrvatska raste, jasno poručili da ne žele u Vladu s HDZ-om, u IDS-u podsjećaju da je njihova pozicija na političkoj sceni posve drugačija.
- Mi nismo potpisali sporazum o koaliciji sa SDP-om i Hrvatskom raste, nego sporazum o razumijevanju koji se temelji na decentralizaciji, samostalnoj regiji Istri i konkretnim projektima, što je bila osnova na kojoj je predsjedništvo IDS-a odlučilo da potpišemo podršku Zoranu Milanoviću za mandatara. Ali, mi nismo formalni dio koalicije Hrvatska raste, na izbore smo išli u koaliciji s PGS-om i Listom za Rijeku. Mogući novi koalicijski sporazum razmotriti će stranačka tijela ako to bude potrebno, kaže Boris Miletić, predsjednik IDS-a.
Miletić smatra da je prerano za donošenje odluke o eventualnim novim koalicijskim sporazumima.
- Mi smo podržali Milanovića za mandatara. Što se tiče koalicije, o tome treba pregovarati i o njoj će odlučiti Savjet IDS-a, naglasio je Miletić. (D. CIGLENEČKI, T. TOMIČIĆ, D. GRAKALIĆ)