Predstojeci unutarstranacki izbori u najvažnijim hrvatskim politickim strankama izazivaju sve vecu pažnju javnosti. Dok u oporbenom HDZ-u bjesni žestoki rat izmedu predsjednickih kandidata i njihovih frakcija, u strankama vladajuce Kukuriku koalicije na mnogo se mirniji nacin docekuje skorašnji izbor stranackog vodstva. Štoviše, u dvije najvece stranke, SDP-u i HNS-u, koje ce izbore održati do ljeta, za predsjednicka mjesta jedini su kandidati dosadašnji šefovi Zoran Milanovic i Radimir Cacic, koji obnašaju i najvažnije dužnosti u hrvatskoj Vladi.
IDS još bez datuma
Druge dvije stranke Kukuriku koalicije, IDS i HSU, nisu još oficijelno najavile održavanje unutarstranackih izbora. Ocekuje se da ih IDS održi do pocetka kampanje za sljedece lokalne izbore, koji ce se održati u svibnju 2013. godine, te da na njima otpocne "pomladivanje stranke" što ga je najavio stranacki predsjednik Ivan Jakovcic.
Neke od stranaka koje su na prošlim izborima teško poražene, poput HSLS-a i HSS-a, vec su prošle unutarstranacke izbore te na njima potvrdile starog predsjednika (u slucaju HSLS-a) ili izabrale novog (kako je bilo u HSS-u). U tijeku je unutarstranacka borba za mjesto šefa izvanparlamentarnog HSP-a. Hrvatski laburisti, kako kaže njihova tajnica Maja Ilcic, nisu planirali održavanje unutarstranackih izbora za ovu godinu.
Ipak, najviše pozornosti izazivaju izbori na Iblerovu trgu 9, gdje, za razliku od prošlih unutarstranackih izbora i protivno nekim najavama, Zoran Milanovic nece imati protukandidata za predsjednicko mjesto. Vec se napominje da ce stoga najzanimljiviji dio predstavljati izbor potpredsjednika i clanova Glavnog odbora stranke, gdje se ocekuje apsolutna premoc kandidata bliskih aktualnom premijeru.
Analiticari isticu da nije neobicno da premijer i predsjednik najjace stranke budu ista osoba. "Zagovarati ideju da jedan covjek bude predsjednik stranke, a drugi premijer ili važan clan Vlade, jest zagovaranje politicke nestabilnosti", objašnjava neovisni politolog Davor Gjenero. Dodaje: "Stranka na vlasti je vezana uz odgovornost za državu. Nitko osim predsjednika najjace stranke u koaliciji ne može biti predsjednik Vlade - sve drugo su tlapnje. Mora imati tajnika stranke koji ce nadzirati rad na terenu, ali mora i lokalnim liderima dati prostor za suodlucivanje".
Sociolog dr. Slaven Letica kaže da je takav izbor naša tradicija. "U Hrvatskoj imamo tradiciju da su predsjednici velikih stranaka kandidati za premijera. Dobro organizirane stranke vode glavni tajnici i administracija, dok su na vlasti. U oporbi stranku vodi sam predsjednik", napominje dr. Letica.
Važni glavni tajnici
Veliki znacaj glavnih tajnika stranke potvrduje i Gjenero: "Glavni tajnici su važni. U SDP-u je to Igor Dragovan, koji je i predsjednik saborskog Kluba zastupnika, a u HNS-u se Srecko Ferencak bavi iskljucivo strankom".
U SDP-u se do sada dva puta pojavila ideja da se ide s odvojenim mjestima za premijera i predsjednika. Prvi puta je to iznio Ivica Racan nakon gubitka parlamentarnih izbora u kasnu jesen 2003., cija je zamisao bila da dr. Ljubo Jurcic postane premijerski kandidat na izborima 2007. godine. Racanov nasljednik Zoran Milanovic prihvatio je tu ideju, zajedno s tadašnjim vodstvom SDP-a, i pokušao je provesti na izborima 2007., koje su izgubili.
Prošlog je ljeta zamisao o odvojenim dužnostima predsjednika SDP-a i SDP-ovog premijera u jednom intervjuu iznio Slavko Linic. "Milanovic je to odšutio, jer mu je Linic nezamjenjiv, ali na taj model nije mogao pristati", kaže Gjenero i objašnjava: "Stranka na vlasti uvijek nešto žrtvuje zbog vlasti. Dok su najjaca parlamentarna stranka, sve moraju podredivati Milanovicevoj poziciji. To vrijedi i za HNS, ali u manjoj mjeri, jer su slabiji partner. No, modelski je to jednako".
Slaven Letica istice potrebu da predsjednik najjace stranke ima demokratski legitimitet dobiven u unutarstranackim izborima: "Bilo bi dobro da unutar stranke postoji više kandidata. Milanovic ima demokratski legitimitet, jer je pobijedio u demokratskim unutarstranackim izborima, dok u HNS-u imamo Cacica i Vesnu Pusic, koji se ponašaju kao Putin i Medvedev".
Premijeri i predsjedici
U europskim zemljama premijeri su, uglavnom, i predsjednici svojih stranaka. "Praksa je u Europi razlicita. U anglosaksonskoj tradiciji predsjednik stranke postaje premijer, a postoje i drukcije tradicije, gdje su predsjednici stranaka mecene i mentori za politicare koji idu u izvršnu vlast", objašnjava dr. Letica.
U našim vladajucim strankama koje ocekuju unutarstranacki izbori, SDP-u i HNS-u, iznenadenja ne bi trebalo biti. Milanovic ce (p)ostati šef SDP-a, Cacic HNS-a, a potpredsjednici ce mu biti dr. Vesna Pusic i Ivan Vrdoljak. Ako to jamci stabilnost vlasti, kako sugeriraju analiticari, onda je to dobra, iako ne tako atraktivna vijest kao ona o podjelama i sukobima u HDZ-u, HSP-u, HSS-u i drugim na prošlim parlamentarnim izborima poraženim strankama.