- Ceka nas veliki posao, moramo Hrvatsku izvuci iz krize, porucio je u srijedu predsjednik SDP-a Zoran Milanovic nakon što je od hrvatskog predsjednika Ive Josipovica dobio mandat za sastavljanje nove Vlade.
- Zahvaljujem na mandatu, mandat je obveza. Ceka nas veliki posao, moramo Hrvatsku izvuci iz krize, a jedini nacin za izlazak iz krize je gospodarski rast, prve su Milanoviceve rijeci kao mandatara buduce Vlade nakon polusatnog razgovora s Josipovicem iza zatvorenih vrata.
Prvi se novinarima obratio Josipovic te kazao da su ga Milanovic i ostala trojica celnika Kukuriku koalicije (predsjednici HNS-a Radimir Cacic, IDS-a Ivan Jakovcic i HSU-a Silvano Hrelja) uvjerili da raspolažu vecinom mandata u Saboru, na temelju cega je Milanovicu povjerio mandat za sastavljanje Vlade.
Napomenuo je da je mandatar dužan u roku od 30 dana od dobivanja mandata program i clanove Vlade predstaviti Hrvatskom saboru i od zastupnika zatražiti povjerenje. "Cestitam vam na izbornom uspjehu i želim vam puno uspjeha u radu", porucio je predsjednik mandataru. Izvijestio je da ce konstituirajucu sjednicu Sabora sazvati iduci tjedan.
Milanovic je istaknuo da novu vlast kao jedan od prvih poslova ceka uredenje sustava u koji je zadnjih godina narušeno povjerenje, a da bi Hrvatska postala dobro organizirana mala i stabilna država. Svjestan je, dodao je, da je politika konfliktan poziv s razlicitostima u ideologijama, stavovima i interesima, ali to, naglasio je, ne umanjuje potrebu dogovora oko temeljnih ciljeva.
Prvi je, pak, posao nove Vlade izrada proracuna za iducu godinu jer ce se na proracunu, naglasio je, vidjeti koliko je Vlada ozbiljna i odlucna.
- Rokovi su do kraja ožujka, a zadatak je da to bude ranije. To je prva važna poruka koju moramo poslati hrvatskoj javnosti i medunarodnim financijskim institucijama. Kriza je tu, ona je duboka, proracun mora biti i socijalni i razvojni, a teško ce biti postici i jedno i drugo, istaknuo je Milanovic.
Naglasio je da njegova Vlada ocekuje potporu javnosti, da ce se boriti za nju i objašnjavati svaki svoj potez jer je cinjenica "da nas ceka dijeta".
Projekcije Svjetske banke, koje nisu naklonjene Hrvatskoj, treba, rekao je, uzeti ozbiljno, ali i s dozom rezerve "tako da ne podcijenite sami sebe i svoje potencijale i želju za uspjehom".
- Vidjeli smo prije izbijanja krize i u prvim trenucima krize da su projekcije rasta medunarodnih institucija bile vrlo nerealne, stvarnost je pokazala drukcije. Dakle, ozbiljno i s poštovanjem to uzeti u obzir, ali ne kao apsolut. Hrvatska mora staviti pod kontrolu svoju javnu potrošnju, nešto uštedjeti, ali gledati da ne sijece tamo gdje je živo tkivo i gdje ima prostora za rast, gdje ima sokova života, porucio je Milanovic.
Hrvatsku, napomenuo je, ceka i referendum o ulasku u EU, najavivši aktivnu politiku nove vlasti da što više gradana izade na referendum i glasa za clanstvo Hrvatske u toj nadnacionalnoj integraciji.
- Sve ima alternative, pa i EU, Hrvatska nema alternative, a ovdje se radi o hrvatskom interesu. Tako ga vidimo i tako cemo ga i pokušati objasniti gradanima i biracima, porucio je Milanovic.
Istaknuo je da je pri kraju posla oko kadrovskih rješenja u novoj Vladi, koju ce predstaviti Saboru nakon što se konstituira iduci tjedan.
- Još trebamo vidjeti kada ce to biti. Želimo biti potpuno normativno i zakonodavno spremni za taj cin, nema potrebe žuriti s jedne strane, a s druge strane nemamo puno vremena, rekao je.
Upitan hoce li u koalicijskoj Vladi sjediti i SDSS, hoce li ta stranka dati potporu novoj Vladi u parlamentu ili nijedno od to dvoje, odgovorio je da ce njegova Vlada rado imati potporu zastupnika nacionalnih manjina, jer je, kazao je, to dobro za Hrvatsku i njezino društvo te je vec postala i praksa. To je narocito bitno, dodao je, i za odnos izmedu vecinskog hrvatskog naroda i srpske zajednice u Hrvatskoj.
- Naše stranke su gradanske stranke i u našim je redovima bilo i na listama i u kampanji, a bit ce i u Vladi, puno pripadnika nacionalnih manjina koji su se opredijelili za opce gradanske liste. Postoji i drugi izborni model koji je tu i koji poštujemo i s ljudima koji su izabrani po tom modelu cemo vrlo rado suradivati, rekao je Milanovic.
Novinare je zanimalo i hoce li jedan od prvih poslova nove Vlade biti izmjena izbornog zakonodavstva te u tom smislu i Zakona o prebivalištu, posebno s obzirom na primjere i s nedavno održavnih izbora da na birackim mjestima u Hrvatskoj glasaju biraci koji tu nemaju prebivalište.
Milanovic je odgovorio da može razumjeti situaciju Hrvata u BiH, ali da se i u popise biraca mora uvesti reda. "Nacini za pomoc Hrvatima u BiH postoje i vjerujte da nam to nije ništa manje na srcu nego prethodnoj vlasti, možda cak i više", porucio je Milanovic koji se slaže s Josipovicevom ocjenom da je važece izborno zakonodavstvo zastarjelo.
Što se popisa biraca tice, kao jedne od stvari na kojima se temelji funkcioniranje države, nenormalnom je ocijenio situaciju da je u Hrvatskoj više biraca nego punoljetnih osoba.
- Reda u popisima biraca nema i morat cemo ga uvesti u svim hrvatskim županijama i izbornim jedinicama jer je ocito da u nekim izbornim jedinicama popis biraca vjerno odražava sliku stanovništva, a u nekima ne, rekao je.
Upitan koju ce državu odabrati kao svoje prvo premijersko službeno putovanje, ponovio je da je prvi zadatak nove vlasti uvodenje reda u državi, osiguranje uvjeta za gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta, te da bi i prvi kontakti mogli biti usmjereni prema središtima odakle mogu doci takve vrste poticaja i investicija.
- Mi cemo biti u velikoj mjeri vanjskotrgovinska Vlada i jako cemo voditi racuna o tome, porucio je Milanovic.
Takoder, vlada je svjesna da ce raditi u regiji koja u sigurnosnom i ekonomskom smislu još nije stabilizirana, najavivši da ce kao nacionalni interes gledati na položaj Hrvata u BiH koja ni nakon 16 godina od Daytonskog sporazuma nije funkcionalna država. Kada je u pitanju Srbija, gledat ce, rekao je, poslovne, trgovinske te interese robne razmjene, a kao treca susjedna i država najbliža Zagrebu je i Slovenija. "Kako i kojim redom, ima još vremena", kazao je Milanovic.
Zamoljen za komentar cinjenice da Europska komisija još nije predstavila liste medunarodno-pravnih strucnjaka za arbitre prema arbitražnom sporazumu koji su sklopile Hrvatske i Slovenija, Milanovic je podsjetio da je u Saboru, kao i Josipovic, tada zastupnik, upozoravao na nedovoljno definirane stvari u tom sporazumu, posebno po kojim ce se kriterijima i u kojem roku odrediti lista arbitara.
No, dodao je, te liste do danas još nema, iako je od sklapanja sporazuma prošlo više od dvije godine. "Lista je prema našem i mom shvacanju vec trebala biti gotova, zašto nije gotova, ja to ne znam, ali vidim da to pitanje zanima i naše kolege partnere u Sloveniji. Mislim da je dobro da se od pocetka držimo precizno odredbi ugovora da bismo na kraju i prihvatili rješenje kao civilizirane države", kazao je.