Agencija Moody's snizila je danas kreditni rejting Hrvatske na Ba1, navevši kao razlog slabe izglede za gospodarskim rastom i nedostatak fiskalne fleksibilnosti vlade. Kako se navodi u Moody'sovu priopćenju, rejting je snižen s Baa3 na Ba1.
Moody's je također promijenio i izglede za hrvatski rejting s negativnih na stabilne, navevši da postoji tek ograničeni rizik da dođe do značajnog pogoršanja vladine fiskalne pozicije i zaduženosti.
„Vladin kapacitet za rebalansiranjem gospodarstva prema izvozu istinski je ograničen. Očekivani ulazak zemlje u EU u srpnju 2013. godine pozitivni je razvoj događaja, no europsko okruženje i reformska inercija Vlade vjerojatno će ograničiti koristi za koje se obično vjeruje da bi trebale porasti, navodi se u priopćenju te agencije za izdavanje kreditnih rejtinga.
Drugi poticaj za snižavanje kreditnog rejtinga Hrvatske bile su kočnice fiskalnoj konsolidaciji, poimence nepovoljno gospodarsko okruženje i nedostatak fiskalne fleksibilnosti vlade zajedno s relativno visokom razinom duga, navode dalje u Moody'su.
Treći poticaj za takvu odluku Moody'sa jest slabljenje kreditne metrike Hrvatske u odnosu na slične zemlje, posebice njezina eksterna osjetljivost i fiskalna pozicija.
„Vladina fiskalna metrika također je slabija, dok dug opće države premašuje razine dugova onih država koje imaju Baa3 rejting, navodi se između ostaloga u Moody'sovu priopćenju.
Milanović: Nećemo radikalne promjene
Ocjenu koju je agencija Moody's premijer Zoran Milanović shvaća kao poruku da je hrvatska na pravom putu, ali da ne ode dovoljno brzo.
- Do njihovog mišljenja držim, ali mu se neću predati. Vidimo kako su prošle neke zemlje koje su doslovne slijedile agencije. Agencije žele brze i radikalne promjene, ali te promjene nisu samo pitanje agencija nego i pitanje društva te koliko to društvo može podnijeti brze i radikalne promjene. Mi nismo bankari, mi smo političari i nećemo izložiti hrvatsko društvo pretjeranom stresu, kazao je Milanović.
Dodao je i to da je Vladi posao voditi računa o interesima hrvatskog društva, a da s druge strane rejting agencije brinu o interesima investitora počesto i špekilčativnih investitora.
Linić: Moguć rebalans proračuna
Kreditni rejting je slika Hrvatske i kreditne agencije pritom nisu zlonamjerne, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić komentirajući snižavanje agencije Moody's kreditnog rejtinga Hrvatskoj na neinvesticijski.
- Budući da su već dvije relevantne kreditne agencije - Standard and Poor's i sada Moody's - ocijenile kreditni rejting Hrvatske kao neinvesticijski, to je razlog da će Vlada u prvom kvartalu razmotri proračun za 2013. i eventualno pristupiti rebalansu te potražiti moguća smanjenja rashoda, jer realno nema mogućnosti za povećanje prihoda, rekao je Linić.
Prema njegovim riječima, najnovije spuštanje kreditnog rejtinga za državne obveznice Republike Hrvatske ne bi trebalo značajnije utjecati na cijenu zaduženja, ali bi znatno veće implikacije moglo imati na investicije, pogotovo u nekonkurentne privredne grane opterećene visokom cijenom rada i prevelikim nametima.
Podsjetio je na razloge koje je Moody's naveo za smanjenje rejtinga hrvatskih državnih obveznica. Agencija upozorava da Hrvatska nema gospodarskog rasta, a i izgledi za rast su slabi s obzirom na strukturne probleme, teško provodi fiskalnu konsolidaciju te upozorava na rast inozemnog duga i nedovoljan izvoz, odnosno na veliku vanjsku osjetljivost.
- Obrazloženju Ministarstvo financija nema što dodati, kaže Linić te navodi da je ono u čemu se možda ne bi složili vezano za izvoz.
- Moody's smatra da bismo se trebali okrenuti izvozu, a vi znate da Vlada smatra da se bitka u ovim uvjetima krize i nekonkurentnosti treba voditi za smanjenje uvoza, posebno u energetskom dijelu. Programi Vlade okrenuti su smanjenju uvoza, a ne samom izvozu, ističe ministar financija.
Linić kaže da Vlada ima odgovore na primjedbe koje je u svojem izvještaju naveo Moody's - konsolidira privatni sektor kroz predstečajne nagodbe, ohrabruje ulaganja, i to posebice privatna, u energetiku, radi na stabiliziranju javnih poduzeća, ide se na privatizaciju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, restrukturiranje željeznica i sl., dovršava privatizacija brodogradilišta i odgovorno se odnosi prema proračunu i državnim financijama.
Linić smatra da Hrvatska treba ulaganja u energetiku za koju kaže da nije toliko rizična za ulaganja, jer Hrvatska i Europa vape za energijom.
U drugim industrijskim granama stanje je drukčije jer su opterećene cijenom rada i nametima, međutim, unatoč tome teško se mijenja svijest i spremnost za promjenama porezne politike, veli Linić.
Smatra da Vlada zbog najnovijeg snižavanja kreditnog rejtinga ne bi trebala mijenjati svoju projekciju gospodarskog rasta iz siječnja, ali mora se usredotočiti na to da proračunski deficit ne prijeđe planiranih deset milijardi kuna. (Hina)