U privatnom razgovoru o planiranom postavljanju americkog proturaketnog sustava u Europi, americki predsjednik Barack Obama zatražio je od ruskog predsjednika na odlasku Dmitrija Medvedeva da mu Rusija ostavi prostora za dogovor o tome pitanju, izvijestio je u ponedjeljak CNN sa summita o nuklearnoj sigurnosti u Seulu. Na kraju 90-minutnog razgovora Obame i Medvedeva, održanog uoci pocetka summita u Seulu, novinari su uvedeni u prostoriju da bi dobili izjave o sadržaju njihovog razgovora.
Kako izvješcuje TV mreža MSNBC News, novinari su špijunirali dvojicu celnika koji su sjedeci u naslonjacima, nagnuti jedan prema drugom, govorili prigušenim glasom. Po rijecima onih koji su bili u prostoriji, video snimka je otkrila da je Obama zatražio od ruskog celnika da ceka do izbora u studenome, prije nego krene s pritiskom oko teme planiranog proturaketnog štita.
Videotraka novinarskog "pool-a" pružila je više informacija o razgovoru izmedu dvojice celnika. "To su moji zadnji izbori. Nakon moga izbora imat cu vecu fleksibilnost", rekao je Obama. "Razumijem. Prenijet cu tu informaciju Vladimiru", odgovorio je Medvedev, misleci na dolazeceg predsjednika Vladimira Putina.
Dok vecina novinara nije uspjela uhvatiti ostatak razgovora, jedan ruski reporter je sa svojom opremom uspio snimiti više, što je dalo nešto širi kontekst. Obama je tako kazao da se "u svim tim pitanjima, poglavito na obrani od projektila, stvari daju rješiti, ali je za njega važno da mi pruži prostora".
Medvedev: "Da..razumijem. Razumijem vašu poruku o prostoru. Prostoru za vas...".
Obama: "To su moji zadnji izbori...Nakon moga izbora imat cu vecu fleksibilnost".
Planirano postavljanje americkog proturaketnog štita u Europi, izazivalo je sporenje i zahladenje odnosa izmedu SAD-a i Rusije posljednjih godina, jer je Moskva tvrdila da bi takav obrambeni štit oslabio ruske strateške nuklearne potencijale.
Obamina je administracija odustala od ranijih planova instaliranja proturaketnog štita u Poljskoj i Ceškoj, zamijenivši ga fleksibilnijim sustavom koji bi koristio kopnene i pomorske lansere za zaštitu od raketnih napada zemalja poput Irana, no s Rusijom nije postignuta suglasnost niti o takvom modificiranom sustavu.