Dugogodišnji tinjajuci sukob predsjednika Republike i katolicke nomenklature u Hrvatskoj, koji se razgorio ovog ljeta, dobio je novo poglavlje. Predsjednik Mesic je, naime, kroz medije predložio da se uvede crkveni porez koji bi placali vjernici katolici. Time bi se ukinulo financiranje Crkve iz državnog proracuna, a porez Katolickoj crkvi ne bi, jasno, placali pripadnici drugih religija, kao ni agnostici i ateisti. Državnom proracunu tako bi ostalo 283 milijuna kuna godišnje, odnosno, ove godine pedeset milijuna manje, koliko se Kaptol u konzultaciji s Vatikanom odrekao zbog krize.
Dan poslije Mesicevog prijedloga Kaptol se odlucio na šutnju. Zvonimir Ancic iz Ureda za odnose s javnošcu HBK-a tek je kratko porucio da je bez komentara. To ocito znaci da je, barem zasad, crkveni vrh odlucio ne zaoštravati dodatno odnose s odlazecim predsjednikom države. Dosad, Crkva je na slicne zahtjeve koji su zapravo išli za suspenzijom ugovora Hrvatske i Svete stolice, na osnovu kojih se Crkva i financira iz državnog proracuna, ukazivala na to da se zna nacin na koji se medudržavni ugovori mogu mijenjati. U ugovoru s Vatikanom, koji je Hrvatska potpisala u prosincu 1996. godine, kaže se da se on može promijeniti pregovorima dvaju strana, i to u slucaju kad jedna od njih bude smatrala da su se prilike bitno promijenile u odnosu na one kad je sklapan. Rijec "bitno", pritom, iz crkvenih krugova cesto vole posebno istaknuti.
Podsjetimo, Mesica je u lipnju uvodnicar Glasa Koncila neizravno nazvao veleizdajnikom zbog kritike suradnje Vlade i Haaškog suda oko topnickih dnevnika, izrecene pred stranim veleposlanicima. Mesic je potom odbio prisustvovati misama na Dan državnosti i na Dan domovinske zahvalnosti, nezadovoljan što se nitko iz crkvenog vrha nije ogradio od Miklenica. Nakon nekoliko tjedana javnog prepucavanja uredništvo Glasa Koncila ublažilo je stvar pojašnjenjem da su mislili na veleizdajnicki postupak, a ne na osobu.
U meduvremenu, predsjednik je predložio i uklanjanje vjerskih simbola iz svih državnih ustanova - na što je, opet neizravno, prošlog vikenda odgovorio zagrebacki nadbiskup Josip Bozanic tezom o tome da hrvatska kultura bez križa tone u neprepoznatljivost. Dan prije Bozanica pažnju javnosti privukao je biskup Slobodan Štambuk, koji je na misnom slavlju u Udbini kazao da bi bilo normalno i poželjno da u katolickoj Hrvatskoj njezin predsjednik bude - katolik. "Presvijetli, kršite Ustav", sažetak je britkog odgovora predsjednika Mesica od ponedjeljka.
Do nove epizode Mesic protiv klera, dakle, trebalo je cekati tek dva dana.